Duhovnost i religija važan su činilac u životu ljudi. Još od vremena kasne antike hodočasnici pohode brojna svetišta diljem svijeta u potrazi za duhovnom ispunjenošću i mirom.
Osim prirodnim ljepotama i kulturnopovijesnim vrednotama, Nacionalni park „Krka“ odlikuje se i bogatom sakralnom baštinom, koja privlači brojne hodočasnike. Ujezereni dijelovi rijeke Krke mjesta su mira i tišine, kao stvorena za njegovanje dublje povezanosti čovjeka i Boga.
Osim dva najvažnija duhovna središta, samostana na Visovcu i manastira Krka, duž toka rijeke Krke nalaze se crkvice i brojne zavjetne kapelice koje su podizali pojedinci ili visovački franjevci. Na Skradinskom buku nalaze se dvije crkvice zavjetnog karaktera: Sv. Nikola, na lijevoj, i Gospa od Zdravlja, na desnoj obali rijeke. Sagradile su ih zemljoposjedničke obitelji Šupuk i Marasović, većinski posjednici zemljišta na Buku.
Otok Visovac spada u najvažnije prirodne i kulturne vrijednosti Republike Hrvatske. Na njemu su do sredine 15. st. boravili eremiti sv. Augustina, a od 1445. franjevci, koji su 1576. tu izgradili samostan i crkvu Majke od Milosti, koji s prekrasnim krajolikom Visovačkog jezera čine jedinstvenu ambijentalnu cjelinu.
Tijekom burne povijesti Visovac je bio i ostao otok mira i molitve, a franjevački samostan tvrđava duhovnosti i vjere, jedan od kamena temeljaca opstojnosti Hrvata i očuvanja hrvatskog nacionalnog identiteta.
Samostan posjeduje znatnu arheološku zbirku, zbirku povijesnoga crkvenog ruha i posuđa te bogatu knjižnicu s vrijednim knjigama, među kojima je i nekoliko inkunabula. Samostan, crkva, otok Visovac i Visovačko jezero prirodna su, kulturna, povijesna i duhovna cjelina. Središte štovanja Majke Božje na Visovcu je Gospina slika, koju su franjevci, prema predaji, u novo utočište donijeli iz Bosne, koju su napustili pred turskom najezdom. Najstarije svjedočanstvo o štovanju Gospe Visovačke pjesma je oca Pavla Posilovića iz 1639. godine. Zbog stoljetnog štovanja Majke Božje, Visovac se naziva i Gospinim otokom.
Duhovno središte pravoslavnih vjernika, manastir Krka (sv. Arhanđela), smješten je na lokalitetu Carigradska draga, na desnoj obali rijeke Krke. Po njemu je ovaj dio rijeke Krke dobio ime Aranđelovac.
Nema pouzdanih povijesnih podataka kada je građen manastir, a najvjerojatnije je nastao u 15. stoljeću na temeljima starog, eremitskog samostana.
Danas je manastir jedno od najvažnijih duhovnih središta pravoslavne Dalmatinske eparhije čije je sjedište u Šibeniku.
Uz njega se nalazi crkva sagrađena u bizantskom stilu kojoj je 1790. godine dozidan zvonik. U novije je vrijeme izgrađena velika zgrada bogoslovije, posvećena 8. srpnja 1989. godine. Ispod manastira nalaze se nedovoljno poznate grobnice koje su djelomično dostupne posjetiteljima. Manastir posjeduje veliku i bogatu knjižnicu s mnogo povijesnih rukopisa, inkunabula i rijetkih knjiga.
Autor: www.npkrka.hr / dalmatiasibenik.hr
