U najvećem Hrvatskom nacionalnom marijanskom svetištu Majke Božje Bistričke, u Mariji Bistrici, 18. listopada 2023. godine održana je 5. nacionalna Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća. Konferencija se održala podrškom Svetišta Majke Božje Bistričke, pod pokroviteljstvom Ministarstva turizma i sporta RH, u suorganizaciji Općine Marija Bistrica i Turističke zajednice općine Marija Bistrica, u organizaciji agencije LUX promocija, uz ugledne partnere, destinacije i institucije promicatelje razvoja vjerskog turizma.
S namjerom poticanja primjerene promocije, zaštite i valorizacije sakralne baštine i teme duhovnosti u turizmu na načelima održivog turizma, program 5. Konferencije formiran je kao nastavak dosadašnjeg rada na razvoju vjerskog turizma putem održanih skupova i dokumenta izrađenog 2021. godine za Ministarstvo turizma i sporta; “Smjernice razvoja vjerskog turizma Republike Hrvatske”. O bogatstvu sakralne baštine i očuvane tradicije izlagali su uz akademsku zajednicu i predstavnike crkve, renomirani turistički djelatnici, stručnjaci za vjerski turizam na destinacijama iz kojih dolaze.
Ukazano je i na potencijal vjerskog turizma za razvoj ruralnog prostora, posebno kontinentalne Hrvatske i otoka te manjih gradova i općina, izjavila je Sunčana Matić ispred organizatora. Napomenula je da LUX Promocija djeluje na razvoju teme vjerskog turizma u sinergiji sa svim vjerskim zajednicama Hrvatske uvažavajući sve protokole. Osobito uvažava stav Hrvatske biskupske konferencije o izdvajanju hodočašća organiziranih od strane župa ili drugih vjerskih organizacija iz konteksta turističke tematike jer hodočašća nisu profitabilni turistički projekti/aktivnosti već im je cilj pridonijeti duhovnoj dobrobiti i rastu sudionika hodočašća u vjeri.
Ukazano je na nužnu potrebu edukacije turističkog sektora o kulturno povijesnoj i sakralnoj baštini te vjerskim protokolima, specifičnim na pojedinim destinacijama, na važnost razlikovanja motivacije dolaska posjetitelja u sakralne objekte, koji su najčešće u potrazi za duhovnom obnovom ali i često motivirani potrebom za doživljajem umjetničke baštine, što je slučaj u turističkim odredištima.
Spomenuto je poticanje razvoja kulturno-povijesnih pješačkih, turističkih ruta na nivou EU, time i u Hrvatskoj uz financiranje turističkih zajednica u nastojanju za razvojem vjerskog turizma, međutim za promociju jedinstvenih državnih vrednota, identiteta u svijetu važno je podržati razvoj, istim zaštititi i izvornu hrvatsku tradiciju, valorizaciju raskošne sakralne baštine, obnovu marijanskih hodočasničkih staza i tradicijskih procesija Hrvatske te raditi na usklađivanju vjerskih i preostalih turističkih aktivnosti. Nadamo se da će turistički sektor prepoznati i velik broj nacionalnih manjina u kvalitetnom suživotu uz međusobno uvažavanje i toleranciju svih vjerskih obilježja na našem malom prostoru, posebno u Slavoniji, što ukazuje svijetu na sigurnost destinacije te da će zaštititi hrvatsku kulturno povijesnu i sakralnu baštinu kao identitet naroda od prekomjerne turističke devastacije i komercijalizacije. Navedeno odgovara novom Zakonu o turizmu, temeljnom alatu za razvoj odgovornog i održivog turizma Hrvatske u budućnosti, gdje je stavljen naglasak na očuvanje okoliša i zadovoljstvo lokalnog stanovništva.
Konferenciju je pratila Uprava za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije, pokrovitelja Ministarstva turizma i sporta RH, s vizijom intenzivnijeg razvoja vjerskog turizma Hrvatske. Okupljene je ispred pokrovitelja pozdravila Jelena Šobat, načelnica Sektora za posebne oblike turizma i analitiku, inovacije i održivi razvoj, Ministarstva turizma i sporta RH.
2023. godine Svetište Majke Božje Bistričke obilježilo je dva velika jubileja
Rektor Svetišta Majke Božje Bistričke, prečasni Domagoj Matošević boravio je u Bruxellesu, ovogodišnjem domaćinu okupljanja rektora i voditelja nacionalnih europskih marijanskih Svetišta udruženih u Europsku marijansku mrežu gdje iz Hrvatske mreži pripada Svetište Majke Božje Bistričke. Prečasni Rektor Matošević najavio je da će sljedeće 2024. godine, Svetište Majke Božje Bistričke Marija Bistrica biti domaćin ovog međunarodno značajnog susreta. U pozdravnom govoru okupljenim sudionicima Konferencije putem video linka, ukazao je na ove godine vidljivo povećan dolazak hodočasnika, može se govoriti o potpunom povratku tradicionalnih hodočasnika nakon pandemije koronavirusa te fenomenu produžetka hodočasničke sezone i van glavne ljetne sezone do kasne jeseni. Napomenuo je kako je nedjeljama kroz čitavu godinu redovito 5 000 vjernika na misi u Svetištu, od kojih su najčešće obitelji.
Ove godine Svetište je obilježilo i dva velika jubileja; 300. godina zavjetnog hodočašća vjernika grada Zagreba, a 30. rujna obilježena je 25. obljetnica proglašenja kardinala Alojzija Stepinca blaženim gdje su na svetoj misi nazočili svi hrvatski biskupi i gdje se okupilo preko 20 000 vjernika uz 300 svećenika. Oba misna slavlja predvodio je zagrebački nadbiskup Dražen Kutleša.
U protekle tri godine, Svetište se susrelo s dvije velike krize, prva su bili potresi od kojih je prvi devastirao mnoge sakralne objekte, od kojih su neki već u obnovi putem programa Europske snage solidarnosti (European Solidarity Corps Programme), primjer obnove su pročelje Bazilike i kompletan cinktor. Druga kriza bio je požar 2020. godine kojim su zahvaćeni gospodarski objekti. Nakon požara pripremljen je novi projekt Hodočasničkog i volonterskog centra koji je u posljednjoj fazi izgradnje te se predviđa otvorenje sljedeće godine uz nove, kvalitetne sadržaje.
Hodočašća moraju zbog svoje specifičnosti ostati u ovlasti crkve i vjerskih zajednica
Uvodno predavanje “Suodnos duhovnog, religioznog i kulturnog elementa u vjerskom turizmu – Pogled iz perspektive vjerske zajednice”, održao je prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Polazeći od dokumenata Katoličke Crkve o vjerskom turizmu, Direktorija o pučkoj pobožnosti koji razlikuje pobožnosti od religiozne prakse te dokumenta Smjernica za razvoj vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj, pojašnjen je suodnos duhovnog, religioznog i kulturnog elementa u vjerskom turizmu. Postoje oblici duhovnog života, poput hodočašća koji moraju, zbog svoje specifičnosti, ostati u ovlasti vjerskih zajednica.
Međutim, postoje i drugi oblici religioznog i vjerskog života, poput pučkih običaja nadahnutih vjerskim elementima i vrijednostima, posjeti sakralno-kulturnim objektima ili pučke manifestacije nadahnute vjerskim i religioznim sadržajima, poput Adventskih sajmova, gdje je potrebna snažnija suradnja turističke i lokalne zajednice s vjerskim zajednicama kako ne bi došlo do neprimjerene komercijalizacije teme i naziva pod novogodišnjim sajmovima i ugostiteljsko zabavnim sadržajima.
Kvalificirani vodiči i agencije, kao i kvalitetni, promocijski primjereni temi, promotivni i edukativni materijali, samo su neki od elemenata koji mogu pridonijeti razvoju i boljoj kvaliteti vjerskog turizma, ali i boljem razlikovanju onog istinskog duhovnog, od religioznog i kulturnog što ponajviše potiče i na osobit način pripada vjerskom turizmu.
Marija Bistrica – šampion turizma za 2023. godinu
“Razvoj vjerskog turizma u Hrvatskom nacionalnom svetištu Majke Božje Bistričke i utjecaj na lokalnu zajednicu” naziv je predavanja putem kojeg je suorganizator Konferencije, Josip Milički, načelnik općine Marija Bistrica, nositelja nagrade Šampion turizma za 2023. godinu, najavio daljnji razvoj vjerskog turizma, strateškog oblika turizma Marije Bistrice, koji mjestu dovodi oko milijun hodočasnika godišnje. Statistike ukazuju i na porast hodočasničkih dolazaka iz Hrvatske i svijeta, stalnih tržišta poput Poljske i članica EU, organiziranih od strane crkve i vjerskih zajednica, kao i gostiju iz Azije, uz goste iz Izraela koji iz hotela Marije Bistrice rade dnevne izlete po Hrvatskoj do npr. Plitvičkih jezera i Zagreba.
Predstavljena je povijest i razvoj vjerskog turizma Općine uz Svetište Majke Božje Bistričke, izvrsna suradnja s Rektorom Svetišta i zajedničkom suradnjom uvjetovan, pozitivan utjecaj na gospodarstvo i lokalnu zajednicu. Marija Bistrica ima kao prednost geografski položaj. Okružena bajkovitim brežuljcima Hrvatskog zagorja, mjesto je blagoslova pape Ivana Pavla 2. Generiranjem velikih turističkih brojeva, razvojem vjerskog turizma na temeljima održivog razvoja i očuvanju tradicijske baštine, sačuvani su i stari zanati poput izradbe tradicijskih drvenih igračaka i licitara što u mnogome doprinosi ruralnom razvoju kontinentalne Hrvatske.
Marija Klenkar, direktorica Turističke zajednice Općine Marija Bistrica, naglasila je da konstantno inoviraju turističku ponudu i šire lepezu proizvoda. Kao novost ističe projekt vezan uz grad Zagreb – tradicijski Advent u Mariji Bistrici, sjajno prihvaćen uz inozemne i od tuzemnih gostiju. Kako bi se turizam Marije Bistrice razvijao održivo u sinergiji s lokalnom zajednicom i zbog zaštite Svetišta od mogućih neprimjernih sadržaja koji često prate masovan turistički rast, Općina unatoč velikim financijskim potrebama zbog sanacije štete uzrokovane nedavnim potresom, nastoji izgraditi novu, modernu zonu javno društvene namjene, izdvojenu od Svetišta kojeg promatra kao zonu mira i duhovnog ispunjena.
Franjevački muzej Vukovar
Fra. Ivica Jagodić, gvardijan Župe sv. Roka u Virovitici, predavanjem “Obnova i integracija kulturno-povijesne i sakralne baštine Franjevačkog samostana Vukovar u turističku ponudu grada Vukovara”, predstavio je prepoznatljiv Franjevački samostan s crkvom, koji je stoljećima je čuvao neprocjenjivo umjetničko i kulturno blago. Po kompleksnosti i cjelovitosti baštine svrstan je među najvrjednije spomeničke sklopove Hrvatske, osobito kontinentalne.
U Domovinskom ratu franjevci su u Vukovaru ostali sa svojim narodom pružajući mu svojom nazočnošću podršku i blagoslov. To su činili i u logorima, progonstvu i povratku, a cjelokupni franjevački kompleks pretrpio je strahovita razaranja. Procesom mirne reintegracije Hrvatskog Podunavlja započinje obnova cjelokupnog franjevačkog kompleksa u kojemu je od početka predviđen Franjevački muzej Vukovar. Tragični događaji, razaranja i okupacija grada Vukovara te progonstvo, potencirali su potrebu za sustavnim prikupljanjem, valoriziranjem, čuvanjem i prezentiranjem muzejske građe. Studijska analiza pretočena je u projekt pod nazivom „Integracija kulturne i povijesne baštine Franjevačkog samostana u turističku ponudu grada Vukovara“, a rezultat projekta je Franjevački muzej Vukovar.
Pored stambenog trakta redovnika i klauzure otvorio se i prostor za muzej na dvije etaže, u koji su uvrštene bogate riznice, a posjetiteljima je omogućen pristup crkvi, kripti, zvoniku i klaustru, novoj knjižnici s čitaonicom te ostalim sadržajima poput vinoteke i suvenirnice, uključujući i vanjski prostor u kojem se nalazi „Perivoj sv. Franje“ i šetnica s pogledom na Dunav, gdje je na staklenoj stijeni postavljen poimenični popis svih vukovarskih žrtava u Domovinskom ratu.
Ovime Franjevački samostan s novootvorenim muzejom, obnovljenom i posvećenom crkvom sv. Filipa i Jakova, Pastoralnim centrom sv. Bone i hodočasničkim domom sv. Franje daruje novu dimenziju u bogatoj kulturnoj i povijesnoj baštini Vukovara.
Vjerski turizam, ključan je u obrazovanju nove generacije turističkih menadžera
Ispred partnera Konferencije, Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, gdje u novim studijskim programima zastupaju i vjerski turizam, sudjelovao je dr. sc. vlč. Tomislav Korov. Predavanjem; „Održivi razvoj vjerskog turizma u Hrvatskoj: Neiskorišteni potencijali i izazovi s gospodarskom perspektivom“, istaknuo je nezaobilaznu ulogu vjerskog turizma, kao ključnog u obrazovanju nove generacije turističkih menadžera, osposobljenih za razvoj održivog kontinentalnog i ruralnog turizma. Fakultetu je misija stvaranja nove generacije stručnjaka koji će ostvariti viziju održivog turizma u kontinentalnim i ruralnim područjima. Hrvatska je bogata vjerskom poviješću i sakralnom baštinom, uz razvoj vjerskog turizma stvara se mogućnost gospodarskog razvoja i oživljavanje lokalnih zajednica, posebno kontinentalne Hrvatske.
Vjerska putovanja istaknula su se kao rastući segment turizma, u svijetu čine impozantne brojke – godišnje 600 mil. putnika motiviranih vjerom. od čega su 280 mil. tradicijski hodočasnici.
U Hrvatskoj održivi razvoj vjerskog turizma zahtjeva usku suradnju između različitih dionika kako bi se postigla ravnoteža između ekonomske dobiti, očuvanja vjerskog i kulturnog nasljeđa i društvene odgovornosti. Istaknut je primjer Marijanskog svetišta Aljmaš koje privlači značajan broj vjernika i turista; 150 -180.000 godišnje, međutim lokalno stanovništvo ne ostvaruje očekivanu korist od velikog broje posjetitelja. Zbog ne prepoznavanja potencijala vjerskog turizma, ne poznavanja i ignoriranja teme od strane turističkih lidera, broj stanovnika Aljmaša opada, mladi se iseljavaju zbog nedostatka egzistencijalnih mogućnosti na što upozoravaju i statistike; 1991. g. u Aljmašu je živjelo 823 stanovnika, 2001. g. – 645 stanovnika, 2021. g. 481 stanovnika. Komparacija može poslužiti kao primjer mnogih vjerskih središta kontinentalne Hrvatske gdje je tema vjerskog turizma i valorizacija sakralne baštine u turizmu nepoznanica, ne koriste se mogućnosti financiranja putem EU fondova, izuzev izrađenih brošura, izostala je primjerena promocija i razvoj duhovnih sadržaja što se evidentira i na slabom gospodarskom rastu.
Dr.sc.vlč. Tomislav Korov, jedan od autora dokumenta “Smjernice razvoja vjerskog turizma Republike Hrvatske”, osvrnuo se i na Strategiju razvoja održivog turizma RH do 2030. godine gdje je jasno stavljen fokus na očuvanje prirodnog i kulturnog nasljeđa te stvaranje održivog cjelogodišnjeg turizma. Dokument služi i kao smjernica za razvoj vjerskog turizma uz poštivanje okoliša i društvenih vrijednosti. Spomenut je i Zakon o turizmu koji uvodi nove uloge za turističke zajednice, lokalne i regionalne samouprave u odgovornom i održivom upravljanju destinacijama te doprinosi i boljem usklađivanju vjerskih i turističkih aktivnosti. 5. Konferenciji vjerskog turizma je ispred Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi, nazočio i dr. sc. Antun Marinac.
Korčulanska Vela setemana
Dokumentarni film Vela setemana u gradu Korčuli, koji je dio prijavnice za zaštitu Vele setemane u Korčuli za upis u Registar nematerijalnih kulturnih dobara RH, predstavlja skraćeni prikaz stoljetnih tradicija tijekom Velikog tjedna u gradu Korčuli, prikazan je kao uvod u predavanje “Procesije otoka Korčule, Korčulanska Vela setemana i tri bratovštine – očuvana izvornost vjere i tradicije”, Milijane Borojević, direktorice Turističke zajednice grada Korčule.
Grad Korčula postaje sjedište Korčulanske biskupije od 1300. do 1828. godine, s prvim biskupom Ivanom Kručićem. Tijekom 500 godina postojanja biskupije djelovalo je 36 biskupa, a grad i otok Korčula vezuju se uz zbivanja najnaprednijeg i najkulturnijeg dijela mediteranske Europe toga doba zahvaljujuć biskupiji. Korčulanske bratovštine nastaju upravo u vrijeme kada je Korčula imala status biskupije.
Do danas su se održale bratovštine: Svih svetih (Sesvetani), osnovana 1301. godine, Sv. Roka (Rokovci), osnovana 1575. godine, Gospe od pojasa (Sv. Mihovila – Mihovilci), osnovana 1603. godine.
U Korčuli postoji 47 procesija, najzanimljivije su procesije na Dan sv. Todora i Vela setemana. Sv. Todor; 29. srpnja, u 17. stoljeću Biskup Kosović izmolio je od pape Klementa XII tijelo sv. Todora iz katakombi sv. Kalista. Procesija s njegovim relikvijama održava se oko grada nakon svečane mise. Sv. Todor je nebeski zaštitnik grada Korčule, kada se slavi i dan Grada. Vela setemana je široj javnosti manje poznata, međutim jedna je od najstarijih procesija, stoljetne tradicije, jedan od najautentičnijih uskršnjih običaja u Hrvatskoj, živi dokaz bogate kulturno povijesne i sakralne baštine otoka Korčule i Dubrovačko neretvanske županije.
Ovaj izvorno očuvani zahvaljujući Korčulanima, vjerski fenomen zanimljiv katoličkim vjernicima ali i mnogobrojnim posjetiteljima otoka, održava se tijekom Velikog tjedna, svih osam dana od Cvjetnice do Uskrsa u gradu Korčuli. Započinje na Cvjetnicu, nastavlja se kroz Veliki ponedjeljak, Veliki utorak te zavjetnom procesijom na Veliku srijedu koja se održava u zahvalu sv. Liberanu što je poštedio Korčulu za vrijeme velikog potresa 1667. godine koji je razorio Dubrovnik te štiti grad od potresa do danas. Nastavlja se na Veliki četvrtak, te posebno svečanom Procesijom na Veliki petak kad na Korčulu stižu vjernici i iseljenici uz mnogobrojne posjetitelje jer bratovštine javno predstavljaju svoje očuvano bogatstvo, vrijedan liturgijski inventar, kao što su “torci”, velike voštane svijeće težine od 40 do 80 kg, visine do dva i pol metra, pozlaćenih ukrasa. Kamene ulice starog grada Korčule sjaje tu noć obasjane svjetlošću 300-tinjak svijeća uz pjevanje tradicijskih, narodnih vjerskih napjeva. Vela setemana nastavlja se na Veliku subotu procesijom Priko gorah, obilaskom božjih grobova na deset postaja, u svim crkvama i kapelama na području grada. Završava Uskršnjom procesijom i svečanom misom u Katedrali sv. Marka, uz procesiju svih bratovština oko grada i blagoslov Kopnenih i Morskih vrata.
Ruta duhovnog iskustva u destinaciji Slavonija i Podravina
Turistička zajednica Virovitičko-podravske županije, provela je okupljene atraktivnim predavanjem Josipa Mikolčića, “Ruta duhovnog iskustva u destinaciji Slavonija i Podravina”, kroz šest tematskih priča. Predstavljen je samo dio bogate ljepote Županije; Na Marijinom putu – Svetište Gospe Voćinske, Svjedočanstvo ljubavi – crkva sv. Terezije Avilske u Suhopolju, Freske ruskih ikonopisaca u Sladojevcima, Na gorskom proplanku – manastir sv. Nikole u Orahovici, Sveti Rok zaštitnik Virovitice i ruta Dva gradinska čuda.
Svu eleganciju i energičnost baroka doživjet će posjetitelj ušeće li u kompleks Franjevačkog samostana i crkve sv. Roka, zaštitnika grada Virovitice koji se slavi 16. kolovoza. Barokni oltari crkve, monumentalne orgulje, izvorni namještaj u sakristiji te bogata zbirka Samostanskog muzeja s crkvenim posuđem, ruhom, namještajem, slikama, skulpturama i bibliotekom, prava su poslastica za ljubitelje baroka i sakralne umjetnosti.
Tijekom godine deseci tisuća vjernika dolaze u Voćin u pohod svetištu Gospe Voćinske – Majke od Utočišta. Premda je u dva rata bila uništena, crkva se svaki put ponovno uzdiže, brižno njegujući i najmanji detalj sačuvan od svoje prethodnice.
Danas, unutar svog gotičkog ruha, crkva u Voćinu čuva pravu riznicu – sačuvanu zavjetnu sliku Majke Božje iz 1770. godine i niz iznimnih slika, vitraja, mozaika i skulptura sakralne tematike čiji su autori najistaknutiji suvremeni hrvatski umjetnici. Njezinu ljepotu dodatno naglašava park koji ju okružuje, s više od tristo vrsta raznolikog bilja. Iako se tamo desetak puta godišnje održavaju razna hodočašća, najveće je ono na blagdan Male Gospe.
Po ljepoti i bogatstvu Virovitičko-podravske županija može konkurirati najpoznatijim kulturnim rutama Europe, može se čitava obići za nekoliko dana, prepuna je povijesnih priča, prolazi središtima gradova, pitoresknim selima i najljepšim dijelovima Podravine i Slavonije. S desetak sakralnih građevina i lokaliteta Ruta duhovnog iskustva u destinaciji Slavonija i Podravina pravo je otkriće za ljubitelje kulture, arhitekture, etnografije, povijesti, prirode, rekreativce, putnike u potrazi za duhovnim ispunjenjem, vjernike, hodočasnike…
Lepoglava, vjersko-kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske
Ljubica Dubovečak, direktorica Turističke zajednice Grada Lepoglave predstavila je vrijednu i zalaganjem čitave zajednice očuvanu kulturnu i tradicijsku baštinu predavanjem pod nazivom “Lepoglava, vjersko-kulturno središte sjeverozapadne Hrvatske”. Grad Lepoglava staro je povijesno mjesto, koje je još početkom 15. stoljeća Red svetoga Pavla Prvog Pustinjaka odabrao za svoj samostan. Upravo su pavlini zadužili Lepoglavu, kojoj su ostavili iznimno vrijednu povijesnu – kulturnu, umjetničku i sakralnu baštinu. U Lepoglavi su pavlini utemeljili naše prvo sveučilište, podigli prekrasnu crkvu i samostan, ljupke kapele na okolnim brjegovima, vrijedne umjetnine i freske, ali i ostavili umijeće izrade – čipke.
U Lepoglavi je znameniti leksikograf, pavlin Ivan Belostenec napisao latinsko – hrvatski enciklopedijski rječnik – Gazophylacium, spisateljskim radom ovdje su se bavili; Tituš Brezovački, Josip Bedeković, Hilarion Gašparoti te najugledniji pavlinski povjesničari – Andrija Eggerer, Nikola Benger i Ivan Krištolovec, a upravo u Lepoglavi je svoja najizvrsnija djela ostvario Ivan Krstitelj Ranger, naš najpoznatiji freskoslikar baroknog razdoblja. Rangerovim freskama oslikana je i barokna crkva Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije u Lepoglavi, čiji glavni oltar krasi Nebeska slava Majke Božje Čenstohovske.
U crkvi mogu se vidjeti i čuti – najstarije orgulje na području kontinentalne Hrvatske. U kapeli Drašković u lepoglavskoj pavlinskoj crkvi postavljen je i originalni oltar svetog Josipa na kojem je blaženi Alojzije Stepinac svakog dana svog lepoglavskog uzništva slavio svetu misu.
U Lepoglavi je na čast blaženom Alojziju Stepincu uređen – križni put, nadahnut njegovim mučeništvom, najdulji u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
U pavlinskom samostanu u Lepoglavi, u vrijeme Međunarodnog festivala čipke, koji se već 27 godina održava tijekom rujna, izloženi su neki od najljepših primjeraka čipaka iz najvažnijih čipkarskih središta Europe. Bogata ostavština lepoglavskih pavlina je, uz očuvani krajolik, svakako najatraktivniji resurs za turistički razvoj Lepoglave, u kojem upravo vjerski turizam ima svoje istaknuto mjesto. Na konferenciji je uz direktoricu lepoglavske turističke zajednice nazočio i Kristijan Bizek, direktor TKIC-a.
Turistička zajednica grada Otočca nazočila je skupu s namjerom razvoja ovog posebno vrijednog oblika turizma u Otočcu u Lici u budućnosti.
Organizator Konferencije LUX Promocija zahvaljuje svima na sudjelovanju i podršci organizacije 5. nacionalne Konferencije vjerskog turizma. Nakon petnaestogodišnjeg rada na razvoju vjerskog turizma, najavljuje ekspanziju razvoja vjerskog turizma Hrvatske u skoroj budućnosti na što upućuje sve veće zanimanje putnika, turističkog sektora, šire javnosti i medija za ovaj posebno vrijedan oblik turizma. Potrebno je i dalje transparentno djelovati na razvoju i zaštiti specifične teme putem edukacije svih dionika u turizmu na destinacijama gdje se vjerski turizam razvija, poticati organizaciju skupova o temi duhovnosti u turizmu i držati se pritom zakonske regulative.
Autor: Sunčana Matić / LUX
