Sakralna baština predstavlja umjetnički i povijesno najvrjedniji dio kulturne baštine
6. Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća održana je 10. ožujka 2025. godine u Požegi, u Dvorani sv. Terezije. Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta RH i Grada Požega, u suorganizaciji Turističke zajednice grada Požege, uz podršku Požeška biskupije organizatoru, agenciji LUX Promocija.
Okupljene je pozdravio ispred Požeško-slavonske županije, Ferdinand Troha, zamjenik požeško-slavonske županice. Ispred grada Požege govor je održao zamjenik gradonačelnika i dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi dr. sc. Berislav Miličević, istaknuvši radost zbog zajedničkog istraživanja i promišljanja o bogatstvu požeške kulturno-povijesne i sakralne baštine te o njezinoj važnosti za razvoj turističke ponude kontinentalne Hrvatske.
Prisutnima se obratio i otvorio skup, požeški biskup, mons. Ivo Martinović. Pozdravljajući sve prisutne izrazio je zahvalnost organizatorima što su prepoznali ljepotu, vrijednost i potencijal kulturno-povijesne, a posebno sakralne baštine koju posjeduje ovaj dio Hrvatske, a koju počesto sami ne znamo na dovoljno dobar način vrednovati i prezentirati. Istaknuo je kako je
“Požega grad bogate povijesti i duboko ukorijenjene tradicije, mjesto gdje se isprepliću duhovnost i kultura, susreću prošlost i sadašnjost. Ova konferencija zato predstavlja jedinstvenu priliku za promišljanje o bogatstvu naše sakralne i druge kulturno-povijesne baštine te o njezinu značaju za razvoj (vjerskog) turizma i ulozi u očuvanju našeg identiteta. Naša domovina Hrvatska, a posebno ovaj kraj, obiluje sakralnim blagom koje svjedoči o stoljetnoj prisutnosti vjere i djelovanju Katoličke Crkve na ovim prostorima. Samostani, crkve, svetišta i hodočasnička mjesta čuvaju priče o našim precima i o snazi njihove vjere kojom su nadjačavali sve povijesne izazove i nedaće. Vjerski turizam i hodočašća zato nisu samo putovanja nego su to prvenstveno duboka duhovna iskustva vjere koja – kako nekad tako i danas – obogaćuju naše živote. Biskup Ivo Martinović, izrazio je uvjerenje da će Konferencija potaknuti konstruktivna promišljanja te da će rezultirati novim idejama, vrednovanju sakralnog kulturno-povijesnog blaga koje nam je ostavljeno u baštinu i u konačnici doprinijeti razvoju vjerskog turizma kontinentalne Hrvatske.”
Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, temom iz godine u godinu privlači sve više pozornosti šire javnosti te u skladu vjerskih i državnih institucija, turističkog i sektora kulture, održivo razvija vjerski turizam na nacionalnoj razini. Ove godine programom, naglašeni su potencijali Slavonije kao regije bogate kulturno povijesnom i sakralnom baštinom, ključnom u razvoju održivog kulturnog turizma, do danas nedovoljno zastupljenom u turističkim programima. Grad Požega, kao i Požeško slavonska županija primjer su i mogući poticaj mlađim generacijama da nastave njegovati uz prirodne resurse, održavati živom i bogatu sakralnu baštinu, čime se istovremeno stvara mogućnost za održivu revalorizaciju turističke ponude na temeljima postavljenim u prošlosti, kazala je organizatorica Sunčana Matić.
Program 10. ožujka započeo je posebno organiziranim događanjima, razgledima uz stručno vodstvo Dijecezanskog muzeja i Katedrale sv. Terezije Avilske gdje su posjetitelji imali mogućnost upoznati stoljetnu prisutnost vjere, istovremeno uživati u brižno prikupljenim i očuvanim, vrijednim eksponatima.
Predavanjem: Potencijal Požeške biskupije u razvoju vjerskog turizma, Nikoline Mandić, voditeljice Knjižnice Požeške biskupije predstavljen je potencijal vjerskog turizma na teritoriju Požeške biskupije. Vrijedna sakralna baština seže u daleku prošlost od vremena dolaska pojedinih crkvenih redova (12., 13. i 14. st.) pa do najnovijeg doba i uspostave Požeške biskupije te vremena u kojemu su svoj doprinos uređenju sakralnih objekata dali moderni i suvremeni hrvatski umjetnici. Crkva sv. Terezije Avilske koja je 1997. godine, osnutkom Požeške biskupije, uzdignuta na dostojanstvo Katedrale predstavlja važnu duhovnu, vjersku, ali i kulturnu okosnicu vjernicima Požeške biskupije. Dio Katedrale je i Riznica u kojoj je kronološki izloženo 70-ak predmeta vezanih za župnu, a kasnije i stolnu crkvu sv. Terezije Avilske. Zadani barokni interijer Katedrale sa izvornim uređenjem u novije vrijeme obogaćen je djelima suvremenih umjetnika (Đure Sedera, Kuzme Kovačića, Marije Ujević Galetović i dr.) ne s ciljem da osiromaši ono postojeće, nego naprotiv da obogati prostor i ostavi trag ovog vremena. Ispod Katedrale se nalazi kripta u koju su pokapani svećenici i znameniti građani Požege. Danas je kripta prostor molitve uređen prema zamisli kiparice Marije Ujević Galetović kao kapela svetog pape Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije, u kojoj se nalazi i njegova relikvija.
Jednako veliki dio bogate višestoljetne sakralne baštine pojedinih župa, uz zbirku moderne i suvremene umjetnosti, prezentiran je u Dijecezanskom muzeju gdje je izloženo oko 450 predmeta. Izloženi predmeti (slike, kipovi, misno ruho, liturgijsko posuđe i relikvijari) obuhvaćaju vremenski raspon od 15. st. do najnovijeg doba.
Od velike važnosti je i Crkva svetog Lovre u Požegi. Jedan od najstarijih spomenika gotičke sakralne baštine u Slavoniji preživio je mnoga razaranja katoličkih sakralnih objekata u doba Osmanlija. Početkom 14. st. u crkvi sv. Lovre zidovi su oslikani freskama kojima hodočasnici uvijek ostaju oduševljeni jer je prava rijetkost vidjeti umjetnost 14. st., posebno u Slavoniji. Uz važna marijanska svetišta, Svetište Gospe Voćinske i Svetište Gospe od Suza u Pleternici te hodočasnička mjesta Kutjevo i Slavonski Kobaš, na teritoriju Požeške biskupije postoji i devet srednjovjekovnih crkava koje također mogu biti zanimljiva stanica hodočasnicima i turistima.
Dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi, Ministarstva kulture i medija RH, održao je predavanje: Zaštita i očuvanje sakralne baštine na području Konzervatorskog odjela u Požegi, Iskustva, izazovi, rezultati, perspektive
Izlaganje započinje isticanjem dviju ključnih poluga koje su doprinijele intenziviranju obnove i zaštite sakralne baštine na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. To su osnutak Požeške biskupije 1997. i osnutak Konzervatorskog odjela u Požegi 1999. godine kao dijela Ministarstva kulture RH. Naglašava se da sakralna baština predstavlja umjetnički i povijesno najvrjedniji dio kulturne baštine, što je bitno usmjerilo rad Konzervatorskog odjela u prvom razdoblju rada s potrebom sanacije ratnih šteta nakon završetka Domovinskog rata.
Na izabranim primjerima sakralne baštine predstavljene su neke od dilema, otvorenih pitanja i dosega obnove, uz naznaku temeljnih koncepcijskih smjernica za uspješniju obnovu i očuvanje u budućnosti. Istaknuto je da očuvanje sakralne, kao i svake druge baštine, ne može biti samo zadatak jedne specijalizirane službe, nego može uspjeti samo kao organiziran, usklađen napor čitave zajednice u kojem se baština i zajednica međusobno podupiru. Baština zajednici pruža identitet, osobnost i posebnost, dok zajednica baštinu oživljava, čuva i prenosi sljedećem naraštaju. Upravo zbog vitalne povezanosti zajednice i njezine baštine, a ne samo zbog estetskih dosega i povijesnih obilježja, sakralna baština privlači i pozornost pripadnika drugih zajednica koji s njom nisu izravno povezani, odnosno postaje predmet turističke pažnje, čak i posebnog turističkog interesa u obliku vjerskog turizma. Pri tome treba imati na umu vrijednosne prioritete. Turistička atraktivnost ne smije biti svrha sakralne baštine i njezine obnove, nego njihova posljedica.
O Suodnosu hodočašća i vjerskog turizma u marijanskim svetištima, predavanje je održao prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Polazeći od Direktorija o pučkoj pobožnosti koji razlikuje oblike pučke pobožnosti od religiozne prakse, dokumenata Katoličke Crkve o vjerskom turizmu te Smjernica za razvoj vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj, pojašnjen je suodnos hodočašća i vjerskog turizma u marijanskim svetištima. Oblici duhovnog života, poput hodočašća, zbog svoje specifičnosti uvijek ostaju u ovlasti vjerskih zajednica, odnosno, u ovlasti uprave svetišta. Međutim, postoje i drugi oblici religioznog i vjerskog života, poput pučkih običaja nadahnutih vjerskim elementima i vrijednostima, posjeti sakralno-kulturnim objektima ili pučke manifestacije nadahnute vjerskim i religioznim sadržajima, poput Adventskih sajmova, koji potiču vjerski turizam i gdje je potrebna suradnja Turističke zajednice i lokalne zajednice s vjerskom zajednicom i upravom marijanskog svetišta. Kvalificirani vodiči i agencije, kao i kvalitetni promotivni i edukativni materijali, samo su neki od elemenata koji mogu pridonijeti razvoju i boljoj kvaliteti vjerskog turizma, ali i boljem razlikovanju onog istinskog duhovnog u svetištima od religioznog i kulturnog što potiče vjerski turizam.
Ulogu Turističke zajednice Grada Požege u razvoju vjerskog turizma: Sinergija tradicije, baštine i održivog razvoja, predavanjem je predstavila Mirna Šimunović Svoboda, direktorica Turističke zajednice Grada Požege, naglašavajući sinergiju tradicije, baštine i održivog razvoja. Vjerski turizam prepoznat je kao važan segment održivog razvoja, povezan s očuvanjem sakralne baštine i kulturnih vrijednosti.
Požega, bogata sakralnim objektima poput Katedrale sv. Terezije Avilske i Crkve Duha Svetoga, ima potencijal za razvoj ovog turističkog segmenta u budućnosti kroz tematske rute, kulturno-vjerske događaje i modernu promociju.
Ključna je suradnja s lokalnim dionicima, razvoj specijaliziranih turističkih paketa te promocija putem digitalnih kanala i društvenih mreža. Posebna pažnja posvećena je uključivanju lokalne zajednice i volontera te održivom upravljanju sakralnim objektima. Zaključeno je da Požega ima značajan potencijal za jačanje vjerskog turizma, no potrebno je sustavno povezivanje inicijativa i bolja koordinacija aktivnosti kako bi se ostvario dugoročan razvoj i prepoznatljivost na nacionalnom turističkom tržištu.
Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera: čuvar kulturno-vjerske baštine održala je Irena Ivkić. Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu čuva uspomenu na jednog od najznačajnijih hrvatskih biskupa, vizionara i mecena. Strossmayer (1815.–1905.) je tijekom svog biskupskog djelovanja ostavio neizbrisiv trag u kulturi, obrazovanju i umjetnosti. Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je ne samo duhovni vođa, već i jedan od najvažnijih pokretača znanstvenog, kulturnog i obrazovnog razvoja Hrvatske. Njegova vizija očitovala se u osnutku Akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) s ciljem znanstvenog proučavanja cjelokupne slavenske, osobito južnoslavenske kulture. Neposredno nakon toga osnovao je Hrvatsko sveučilište, čime je postavio temelje visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Utemeljio je Galeriju slika u Zagrebu, financirao nabavljanje znanstvenih knjiga, stipendirao je brojne mlade ljude, pomagao osnivanje srednjih škola, narodnih čitaonica, bolnica i dr..
Muzej sadrži vrijedne zbirke koje uključuju Biskupove osobne predmete, rukopise, liturgijsko posuđe, umjetnička djela i rijetke knjige. Osim što čuva vrijednu kulturnu baštinu, muzej ima edukativnu i turističku ulogu, privlačeći vjernike, povjesničare i ljubitelje umjetnosti. Njegove aktivnosti, uključujući predavanja, izložbe i kulturne događaje, doprinose promociji vjerskog turizma te širenju svijesti o važnosti sakralne baštine. Spomen-muzej nije samo arhiv prošlosti, već i prostor koji inspirira buduće generacije na očuvanje povezanosti vjere i kulture. Kroz Strossmayerovu ostavštinu, Đakovo se potvrđuje kao važno središte vjerskog i kulturnog turizma u Hrvatskoj.
Ispred Muzeja grada Iloka, predavanje je održao Marko Kevo na temu: Kulturno-povijesna baština u svrhu razvoja turističke ponude grada Iloka. Područje Iloka prepoznatljiv je vinorodni kraj, koji baštini veliko kulturno-povijesno naslijeđe u kontinuitetu od nekoliko tisuća godina. Tijekom prošlosti, mnogo je naroda, kultura i utjecaja ostavilo svoj trag na iločkom području ostavljajući potencijal za budući razvoj. Na temelju povijesnih tragova, Ilok se pozicionirao unutar srednjoeuropskog kulturnog kruga s političkim, kulturnim te vjerskim značajem. Njegov razvojni pravac dosegao je vrhunac u razvijenom srednjem vijeku kada Ilok kao posjed Nikole Iločkog, kralja Bosne, dobiva obrise pravog grada utvrde te vjerskog središta.
Franjevci su ostavili neizmjerni utjecaj na razvoj sredine boraveći u njemu u kontinuitetu od 14. stoljeća, a sv. Ivan Kapistran postavio je Ilok na kartu važnih europskih kršćanskih hodočasničkih mjesta. U vremenu novog vijeka u Iloku se razvijaju religije islama i židovstva, dajući Iloku da kroz različitosti dosegne u 19. stoljeću novi uzlet. Bogata sakralna baština povezana s franjevačkom ostavštinom, kao i s ostalim religijama nudi priliku za revalorizaciju ponude Iloka za 21. stoljeće.
Kulturnu baštinu u funkciji razvoja vjerskog turizma Središnje Podravine, predstavio je Nikola Cik, direktor Turističke zajednice područja Središnja Podravina. Turistička zajednica područja „Središnja Podravina“ kao najveća udružena turistička zajednica u Republici Hrvatskoj ima veliki potencijal za razvoj vjerskog turizma. Prvenstveno je to zbog Marijinog svetišta u Molvama koje ima višestoljetnu tradiciju hodočašća i privlači hodočasnike iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. Odlična suradnja Turističke zajednice sa Samostanom franjevaca konventualca u Molvama iz godine u godinu rezultira novim projektima, rutama, brošurama, suvenirima i izdanjima te svime što je korisno hodočasnicima. S druge strane, u Molvama se gradi veliki pastoralni centar s hostelom, interpretacijskim i posjetiteljskim centrom što će postati centralnim mjestom za hodočasnike u Podravini.
Središnja Podravina kao velika destinacija s mnogo relativno malih naselja može se pohvaliti zanimljivom i dobro očuvanom sakralnom i kulturnom baštinom. Na tome se nastoji razvijati vjerski turizam kroz različite manifestacije, promotivne projekte i slično. Potrebno je istaknuti festival Novigradske jesenske orguljaške večeri koji se već tri godine zaredom održava u župnoj crkvi Rastanka svetih apostola. S ciljem promocije orguljske glazbe organiziraju se koncerti i u drugim crkvama u destinaciji. U planu je promocija i otvaranje za posjetitelje sakralnih objekata s vrijednim baroknim inventarom te opremanje sakralnih objekata informativnim pločama. Zbog toga je prošle godine uspješno proveden projekt Kulturno-sakralna ruta Središnje Podravine.
S obzirom na to da je Podravina kolijevka naivne umjetnosti, imamo priliku predstavljati vrhunska umjetnička djela kroz prizmu vjere jer većina slikara u svojem opusu ima biblijski ciklus. Stoga je to prilika za novi način pristupa brojnim galerijama i zbirkama koje postoje na području Središnje Podravine.
Program Konferencije pratila je Uprava za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta RH i PANORA – Razvojna agencija Požeško-slavonske županije. Uz brojnu publiku, program su pratili studenti i profesori Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Uz dekana Berislava Miličevića sudjelovali su, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Marko Šostar, uz zalaganje prodekana za razvoj i poslovanje, Berislava Andrlića.
Agencija LUX Promocija zahvaljuje svima na podršci održavanja 6. Konferencije i razvoju teme vjerskog turizma.
Autor: Sunčana Matić, LUX Promocija
Fotografije: Požeška biskupija / LUX Promocija
