Sakralna baština predstavlja umjetnički i povijesno najvrjedniji dio kulturne baštine
6. Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća održana je 10. ožujka 2025. godine u Požegi, u Dvorani sv. Terezije. Konferencija je organizirana pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta RH i Grada Požega, u suorganizaciji Turističke zajednice grada Požege, uz podršku Požeška biskupije organizatoru, agenciji LUX Promocija. Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, temom iz godine u godinu privlači sve više pozornosti šire javnosti te u skladu vjerskih i državnih institucija, turističkog i sektora kulture, održivo razvija vjerski turizam na nacionalnoj razini. Prema djelovanju Konferencije pripremljen je 2021. g. dokument za MINTS “Smjernice za razvoj vjerskog turizma RH”.
Ove godine programom, naglašeni su potencijali Slavonije kao regije bogate sakralnom baštinom, koja predstavlja umjetnički i povijesno najvrjedniji dio kulturne baštine, ključnom u razvoju održivog kulturnog turizma te do danas nedovoljno zastupljenom u turističkim programima.
Okupljene je pozdravio ispred Požeško-slavonske županije, Ferdinand Troha, zamjenik požeško-slavonske županice. Ispred grada Požege govor je održao zamjenik gradonačelnika i dekan Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi dr. sc. Berislav Miličević, istaknuvši radost zbog zajedničkog istraživanja i promišljanja o bogatstvu požeške kulturno-povijesne i sakralne baštine te o njezinoj važnosti za razvoj turističke ponude kontinentalne Hrvatske.
Prisutnima se obratio i otvorio skup, požeški biskup, mons. Ivo Martinović. Pozdravljajući sve prisutne izrazio je zahvalnost organizatorima što su prepoznali ljepotu, vrijednost i potencijal kulturno-povijesne, a posebno sakralne baštine koju posjeduje ovaj dio Hrvatske, a koju počesto sami ne znamo na dovoljno dobar način vrednovati i prezentirati. Istaknuo je kako je
“Požega grad bogate povijesti i duboko ukorijenjene tradicije, mjesto gdje se isprepliću duhovnost i kultura, susreću prošlost i sadašnjost. Ova konferencija zato predstavlja jedinstvenu priliku za promišljanje o bogatstvu naše sakralne i druge kulturno-povijesne baštine te o njezinu značaju za razvoj (vjerskog) turizma i ulozi u očuvanju našeg identiteta. Naša domovina Hrvatska, a posebno ovaj kraj, obiluje sakralnim blagom koje svjedoči o stoljetnoj prisutnosti vjere i djelovanju Katoličke Crkve na ovim prostorima. Samostani, crkve, svetišta i hodočasnička mjesta čuvaju priče o našim precima i o snazi njihove vjere kojom su nadjačavali sve povijesne izazove i nedaće. Vjerski turizam i hodočašća zato nisu samo putovanja nego su to prvenstveno duboka duhovna iskustva vjere koja – kako nekad tako i danas – obogaćuju naše živote. Biskup Ivo Martinović, izrazio je uvjerenje da će Konferencija potaknuti konstruktivna promišljanja te da će rezultirati novim idejama, vrednovanju sakralnog kulturno-povijesnog blaga koje nam je ostavljeno u baštinu i u konačnici doprinijeti razvoju vjerskog turizma kontinentalne Hrvatske.”
Konferencija vjerskog turizma, sakralne baštine i hodočašća, temom iz godine u godinu privlači sve više pozornosti šire javnosti te u skladu vjerskih i državnih institucija, turističkog i sektora kulture, održivo razvija vjerski turizam na nacionalnoj razini. Ove godine programom, naglašeni su potencijali Slavonije kao regije bogate kulturno povijesnom i sakralnom baštinom, ključnom u razvoju održivog kulturnog turizma, do danas nedovoljno zastupljenom u turističkim programima. Grad Požega, kao i Požeško slavonska županija primjer su i mogući poticaj mlađim generacijama da nastave njegovati uz prirodne resurse, održavati živom i bogatu sakralnu baštinu, čime se istovremeno stvara mogućnost za održivu revalorizaciju turističke ponude na temeljima postavljenim u prošlosti, kazala je organizatorica Sunčana Matić.
Program 10. ožujka započeo je posebno organiziranim događanjima, razgledima uz stručno vodstvo Dijecezanskog muzeja i Katedrale sv. Terezije Avilske gdje su posjetitelji imali mogućnost upoznati stoljetnu prisutnost vjere, istovremeno uživati u brižno prikupljenim i očuvanim, vrijednim eksponatima.
Predavanjem: Potencijal Požeške biskupije u razvoju vjerskog turizma, Nikoline Mandić, voditeljice Knjižnice Požeške biskupije predstavljen je potencijal vjerskog turizma na teritoriju Požeške biskupije. Vrijedna sakralna baština seže u daleku prošlost od vremena dolaska pojedinih crkvenih redova (12., 13. i 14. st.) pa do najnovijeg doba i uspostave Požeške biskupije te vremena u kojemu su svoj doprinos uređenju sakralnih objekata dali moderni i suvremeni hrvatski umjetnici. Crkva sv. Terezije Avilske koja je 1997. godine, osnutkom Požeške biskupije, uzdignuta na dostojanstvo Katedrale predstavlja važnu duhovnu, vjersku, ali i kulturnu okosnicu vjernicima Požeške biskupije. Dio Katedrale je i Riznica u kojoj je kronološki izloženo 70-ak predmeta vezanih za župnu, a kasnije i stolnu crkvu sv. Terezije Avilske. Zadani barokni interijer Katedrale sa izvornim uređenjem u novije vrijeme obogaćen je djelima suvremenih umjetnika (Đure Sedera, Kuzme Kovačića, Marije Ujević Galetović i dr.) ne s ciljem da osiromaši ono postojeće, nego naprotiv da obogati prostor i ostavi trag ovog vremena. Ispod Katedrale se nalazi kripta u koju su pokapani svećenici i znameniti građani Požege. Danas je kripta prostor molitve uređen prema zamisli kiparice Marije Ujević Galetović kao kapela svetog pape Ivana Pavla II., utemeljitelja Požeške biskupije, u kojoj se nalazi i njegova relikvija.
Jednako veliki dio bogate višestoljetne sakralne baštine pojedinih župa, uz zbirku moderne i suvremene umjetnosti, prezentiran je u Dijecezanskom muzeju gdje je izloženo oko 450 predmeta. Izloženi predmeti (slike, kipovi, misno ruho, liturgijsko posuđe i relikvijari) obuhvaćaju vremenski raspon od 15. st. do najnovijeg doba.
Od velike važnosti je i Crkva svetog Lovre u Požegi. Jedan od najstarijih spomenika gotičke sakralne baštine u Slavoniji preživio je mnoga razaranja katoličkih sakralnih objekata u doba Osmanlija. Početkom 14. st. u crkvi sv. Lovre zidovi su oslikani freskama kojima hodočasnici uvijek ostaju oduševljeni jer je prava rijetkost vidjeti umjetnost 14. st., posebno u Slavoniji. Uz važna marijanska svetišta, Svetište Gospe Voćinske i Svetište Gospe od Suza u Pleternici te hodočasnička mjesta Kutjevo i Slavonski Kobaš, na teritoriju Požeške biskupije postoji i devet srednjovjekovnih crkava koje također mogu biti zanimljiva stanica hodočasnicima i turistima.
Dr. sc. Žarko Španiček, pročelnik Konzervatorskog odjela u Požegi, Ministarstva kulture i medija RH, održao je predavanje: Zaštita i očuvanje sakralne baštine na području Konzervatorskog odjela u Požegi, Iskustva, izazovi, rezultati, perspektive
Izlaganje započinje isticanjem dviju ključnih poluga koje su doprinijele intenziviranju obnove i zaštite sakralne baštine na području Požeško-slavonske i Virovitičko-podravske županije. To su osnutak Požeške biskupije 1997. i osnutak Konzervatorskog odjela u Požegi 1999. godine kao dijela Ministarstva kulture RH. Naglašava se da sakralna baština predstavlja umjetnički i povijesno najvrjedniji dio kulturne baštine, što je bitno usmjerilo rad Konzervatorskog odjela u prvom razdoblju rada s potrebom sanacije ratnih šteta nakon završetka Domovinskog rata.
Na izabranim primjerima sakralne baštine predstavljene su neke od dilema, otvorenih pitanja i dosega obnove, uz naznaku temeljnih koncepcijskih smjernica za uspješniju obnovu i očuvanje u budućnosti. Istaknuto je da očuvanje sakralne, kao i svake druge baštine, ne može biti samo zadatak jedne specijalizirane službe, nego može uspjeti samo kao organiziran, usklađen napor čitave zajednice u kojem se baština i zajednica međusobno podupiru. Baština zajednici pruža identitet, osobnost i posebnost, dok zajednica baštinu oživljava, čuva i prenosi sljedećem naraštaju. Upravo zbog vitalne povezanosti zajednice i njezine baštine, a ne samo zbog estetskih dosega i povijesnih obilježja, sakralna baština privlači i pozornost pripadnika drugih zajednica koji s njom nisu izravno povezani, odnosno postaje predmet turističke pažnje, čak i posebnog turističkog interesa u obliku vjerskog turizma. Pri tome treba imati na umu vrijednosne prioritete. Turistička atraktivnost ne smije biti svrha sakralne baštine i njezine obnove, nego njihova posljedica.
O Suodnosu hodočašća i vjerskog turizma u marijanskim svetištima, predavanje je održao prof. dr. sc. Vladimir Dugalić, Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku. Polazeći od Direktorija o pučkoj pobožnosti koji razlikuje oblike pučke pobožnosti od religiozne prakse, dokumenata Katoličke Crkve o vjerskom turizmu te Smjernica za razvoj vjerskog turizma u Republici Hrvatskoj, pojašnjen je suodnos hodočašća i vjerskog turizma u marijanskim svetištima. Oblici duhovnog života, poput hodočašća, zbog svoje specifičnosti uvijek ostaju u ovlasti vjerskih zajednica, odnosno, u ovlasti uprave svetišta. Međutim, postoje i drugi oblici religioznog i vjerskog života, poput pučkih običaja nadahnutih vjerskim elementima i vrijednostima, posjeti sakralno-kulturnim objektima ili pučke manifestacije nadahnute vjerskim i religioznim sadržajima, poput Adventskih sajmova, koji potiču vjerski turizam i gdje je potrebna suradnja Turističke zajednice i lokalne zajednice s vjerskom zajednicom i upravom marijanskog svetišta. Kvalificirani vodiči i agencije, kao i kvalitetni promotivni i edukativni materijali, samo su neki od elemenata koji mogu pridonijeti razvoju i boljoj kvaliteti vjerskog turizma, ali i boljem razlikovanju onog istinskog duhovnog u svetištima od religioznog i kulturnog što potiče vjerski turizam.
Ulogu Turističke zajednice Grada Požege u razvoju vjerskog turizma: Sinergija tradicije, baštine i održivog razvoja, predavanjem je predstavila Mirna Šimunović Svoboda, direktorica Turističke zajednice Grada Požege, naglašavajući sinergiju tradicije, baštine i održivog razvoja. Vjerski turizam prepoznat je kao važan segment održivog razvoja, povezan s očuvanjem sakralne baštine i kulturnih vrijednosti.
Požega, bogata sakralnim objektima poput Katedrale sv. Terezije Avilske i Crkve Duha Svetoga, ima potencijal za razvoj ovog turističkog segmenta u budućnosti kroz tematske rute, kulturno-vjerske događaje i modernu promociju.
Ključna je suradnja s lokalnim dionicima, razvoj specijaliziranih turističkih paketa te promocija putem digitalnih kanala i društvenih mreža. Posebna pažnja posvećena je uključivanju lokalne zajednice i volontera te održivom upravljanju sakralnim objektima. Zaključeno je da Požega ima značajan potencijal za jačanje vjerskog turizma, no potrebno je sustavno povezivanje inicijativa i bolja koordinacija aktivnosti kako bi se ostvario dugoročan razvoj i prepoznatljivost na nacionalnom turističkom tržištu.
Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera: čuvar kulturno-vjerske baštine održala je Irena Ivkić. Spomen-muzej biskupa Josipa Jurja Strossmayera u Đakovu čuva uspomenu na jednog od najznačajnijih hrvatskih biskupa, vizionara i mecena. Strossmayer (1815.–1905.) je tijekom svog biskupskog djelovanja ostavio neizbrisiv trag u kulturi, obrazovanju i umjetnosti. Biskup Josip Juraj Strossmayer bio je ne samo duhovni vođa, već i jedan od najvažnijih pokretača znanstvenog, kulturnog i obrazovnog razvoja Hrvatske. Njegova vizija očitovala se u osnutku Akademije znanosti i umjetnosti (danas HAZU) s ciljem znanstvenog proučavanja cjelokupne slavenske, osobito južnoslavenske kulture. Neposredno nakon toga osnovao je Hrvatsko sveučilište, čime je postavio temelje visokoškolskog obrazovanja u Hrvatskoj. Utemeljio je Galeriju slika u Zagrebu, financirao nabavljanje znanstvenih knjiga, stipendirao je brojne mlade ljude, pomagao osnivanje srednjih škola, narodnih čitaonica, bolnica i dr..
Muzej sadrži vrijedne zbirke koje uključuju Biskupove osobne predmete, rukopise, liturgijsko posuđe, umjetnička djela i rijetke knjige. Osim što čuva vrijednu kulturnu baštinu, muzej ima edukativnu i turističku ulogu, privlačeći vjernike, povjesničare i ljubitelje umjetnosti. Njegove aktivnosti, uključujući predavanja, izložbe i kulturne događaje, doprinose promociji vjerskog turizma te širenju svijesti o važnosti sakralne baštine. Spomen-muzej nije samo arhiv prošlosti, već i prostor koji inspirira buduće generacije na očuvanje povezanosti vjere i kulture. Kroz Strossmayerovu ostavštinu, Đakovo se potvrđuje kao važno središte vjerskog i kulturnog turizma u Hrvatskoj.
Ispred Muzeja grada Iloka, predavanje je održao Marko Kevo na temu: Kulturno-povijesna baština u svrhu razvoja turističke ponude grada Iloka. Područje Iloka prepoznatljiv je vinorodni kraj, koji baštini veliko kulturno-povijesno naslijeđe u kontinuitetu od nekoliko tisuća godina. Tijekom prošlosti, mnogo je naroda, kultura i utjecaja ostavilo svoj trag na iločkom području ostavljajući potencijal za budući razvoj. Na temelju povijesnih tragova, Ilok se pozicionirao unutar srednjoeuropskog kulturnog kruga s političkim, kulturnim te vjerskim značajem. Njegov razvojni pravac dosegao je vrhunac u razvijenom srednjem vijeku kada Ilok kao posjed Nikole Iločkog, kralja Bosne, dobiva obrise pravog grada utvrde te vjerskog središta.
Franjevci su ostavili neizmjerni utjecaj na razvoj sredine boraveći u njemu u kontinuitetu od 14. stoljeća, a sv. Ivan Kapistran postavio je Ilok na kartu važnih europskih kršćanskih hodočasničkih mjesta. U vremenu novog vijeka u Iloku se razvijaju religije islama i židovstva, dajući Iloku da kroz različitosti dosegne u 19. stoljeću novi uzlet. Bogata sakralna baština povezana s franjevačkom ostavštinom, kao i s ostalim religijama nudi priliku za revalorizaciju ponude Iloka za 21. stoljeće.
Kulturnu baštinu u funkciji razvoja vjerskog turizma Središnje Podravine, predstavio je Nikola Cik, direktor Turističke zajednice područja Središnja Podravina. Turistička zajednica područja „Središnja Podravina“ kao najveća udružena turistička zajednica u Republici Hrvatskoj ima veliki potencijal za razvoj vjerskog turizma. Prvenstveno je to zbog Marijinog svetišta u Molvama koje ima višestoljetnu tradiciju hodočašća i privlači hodočasnike iz cijele Hrvatske i okolnih zemalja. Odlična suradnja Turističke zajednice sa Samostanom franjevaca konventualca u Molvama iz godine u godinu rezultira novim projektima, rutama, brošurama, suvenirima i izdanjima te svime što je korisno hodočasnicima. S druge strane, u Molvama se gradi veliki pastoralni centar s hostelom, interpretacijskim i posjetiteljskim centrom što će postati centralnim mjestom za hodočasnike u Podravini.
Središnja Podravina kao velika destinacija s mnogo relativno malih naselja može se pohvaliti zanimljivom i dobro očuvanom sakralnom i kulturnom baštinom. Na tome se nastoji razvijati vjerski turizam kroz različite manifestacije, promotivne projekte i slično. Potrebno je istaknuti festival Novigradske jesenske orguljaške večeri koji se već tri godine zaredom održava u župnoj crkvi Rastanka svetih apostola. S ciljem promocije orguljske glazbe organiziraju se koncerti i u drugim crkvama u destinaciji. U planu je promocija i otvaranje za posjetitelje sakralnih objekata s vrijednim baroknim inventarom te opremanje sakralnih objekata informativnim pločama. Zbog toga je prošle godine uspješno proveden projekt Kulturno-sakralna ruta Središnje Podravine.
S obzirom na to da je Podravina kolijevka naivne umjetnosti, imamo priliku predstavljati vrhunska umjetnička djela kroz prizmu vjere jer većina slikara u svojem opusu ima biblijski ciklus. Stoga je to prilika za novi način pristupa brojnim galerijama i zbirkama koje postoje na području Središnje Podravine.
Program Konferencije pratila je Uprava za održivi razvoj i konkurentnost turističke destinacije Ministarstva turizma i sporta RH i PANORA – Razvojna agencija Požeško-slavonske županije. Uz brojnu publiku, program su pratili studenti i profesori Fakulteta turizma i ruralnog razvoja u Požegi. Uz dekana Berislava Miličevića sudjelovali su, prodekan za znanost i međunarodnu suradnju Marko Šostar, uz zalaganje prodekana za razvoj i poslovanje, Berislava Andrlića.
Agencija LUX Promocija zahvaljuje svima na podršci održavanja 6. Konferencije i razvoju teme vjerskog turizma.
Autor: Sunčana Matić, LUX Promocija
Fotografije: Požeška biskupija / LUX Promocija
