U Rijeci, u Svečanoj dvorani, impresivne Palače šećera Muzeja grada Rijeke održana je KultuRi – Konferencija valorizacije kulturno povijesne i sakralne baštine u turizmu. Tijekom dva dana, 13. i 14. lipnja 2024. godine, u sklopu programa obilježavanja Dana sv. Vida, održana su edukativna predavanja atraktivnih tema, otvorene su mnoge rasprave i dogovorene suradnje u funkciji osnaživanja, poticanja inovativnosti i održivog razvoja kulturnog turizma.
S obzirom na to da 40% međunarodnih putovanja nose komponentu kulture, također, na intenzivan rast turističke Hrvatske te da recentne statistike ukazuju na porast zanimanja turista za kulturno-povijesnom baštinom, željom putnika za upoznavanjem novih odredišta i tradicije, kao i na jačanje posebnih urbanih turističkih trendova, 13. lipnja, dinamičan program “KultuRi”, započeo je razgledom Palače šećera, najvrijednijeg izloška Muzeja grada Rijeke, na oduševljenje nazočnih, pod stručnim vodstvom Velida Đekića. Okupljenima, pozdravnim govorom obratio se v. d. ravnatelja Muzeja grada Rijeke Mladen Urem, izrazivši zadovoljstvo što se konferencija održava u reprezentativnoj riječkoj Palači šećera u koju je Grad Rijeka uložio značajna sredstva, čime je pokazana vrijednost valorizacije kulturne baštine i namjera da se arhitektura, industrijski vrijedni objekti grada stave u funkciju turizma.
Panel rasprava „Valorizacija kulturne baštine u turizmu“
Panel raspravom „Valorizacija kulturne baštine u turizmu“ u kojoj su sudjelovali direktor Turističke zajednice grada Rijeke, Petar Škarpa, Vjekoslav Martinko iz tvrtke Lovranske vile, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, Tamara Mataija, Ivan Sarajlić, PR Manager ispred Liburnia Hotels & Villas i Manuela Hrvatin, Heredo otvorene su zanimljive teme kulturnog turizma uz recentne primjere iz prakse, ponuđene su i formule uspješnog poslovanja u turizmu, temeljenog na kulturnoj baštini. Panel je uredila i moderirala Sunčana Matić, organizatorica KultuRi..
Turistička zajednica grada Rijeke i Grad Rijeka, među prvima su u Hrvatskoj vizionarski krenuli razvijati vjerski i kulturni turizam. Uz izrađene dokumente “Strategiju razvoja vjerskog turizma” te naknadno i “Strategiju razvoja kulturnog turizma” Rijeka se predstavlja kao grad uvažavanja i suživota različitih kultura i vjerskih zajednica, istaknuto je u prvom pitanju. Petar Škarpa, direktor Turističke zajednice grada Rijeke napomenuo je u odgovoru: – Turistička zajednica grada Rijeke u svome strateškom pristupu održivom razvoju turizma, godinama razvija i određene posebne oblike turizma te su nam vjerski i kulturni turizam u svakom slučaju u fokusu na području grada Rijeke i riječkoga prstena zbog vrijednih kulturno povijesnih i sakralnih objekata. Drago mi je što smo naišli na izuzetnu i kvalitetnu suradnju sa svim vjerskim zajednicama na daljnjoj valorizaciji kompletnog pristupa, potrebno je misliti i na mnogobrojne hodočasnike kao poseban segment i konstantno adaptirati turističku ponudu.
Po pitanju kulturnog turizma, prije dva mjeseca napravili smo novi Plan razvoja turizma do 2028. godine kao glavni razvojni dokument za područje turizma grada Rijeke u cijelosti usklađen s nadređenim planskim dokumentima na nacionalnoj, regionalnoj i razini grada Rijeke kao i aktualnim europskim politikama i u iščekivanju smo postupanja Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske. Rijeka 2028. multikulturalnost i različitosti ne samo da uvažava, ona ih afirmira kao dio turističkog identiteta grada. Moram zahvaliti svima koji su sudjelovali u strateškim definiranjima, prvenstveno gradu Rijeci i Turističkoj zajednici, u svakom slučaju, kreirali smo segmente koje je potrebno razvijati i nastavljamo u tom smjeru. Ova palača u kojoj se nalazimo uz okolne revitalizirane zgrade koje se nalaze unutar Art-kvarta, nasljeđe Prijestolnice kulture, stavljene su u najvišu funkciju, u funkciju kulture. Kultura stvara raznovrsnu ponudu grada, a mi moramo pružiti kvalitetan pristup organizaciji ponude, što uspješno i činimo putem naših brojnih programa i prepoznatljivih manifestacija godinama. Grad Rijeka postaje poželjno odredište, vidljivo proživljava turističku renesansu, a što je uzrokovalo i zanimanje novih investitora te značajnije investicije u hotelski razvoj.
Vjeko Martinko iz tvrtke Lovranske vile govorio je o prepoznavanju destinacije u prošlosti kao budućeg turističkog lidera Jadrana upravo zbog vrijedne kulturne baštine ali i očuvanih prirodnih resursa jer korijeni interpretacije kulturne baštine potječu iz očuvane prirodne baštine. Spomenute su konstantne investicije u Villu Astra, opisao je i samoinicijativni razvoj turističke ponude za svoje goste koji ne teže samo suncu i moru već su zahtjevnijih afiniteta od prosječnog turista jer traže mir i osamu, uz očuvan krajolik, vrhunski smještaj temeljen na doživljaju povijesti i kvalitetniju ugostiteljsku ponudu s fokusom na ponudi zdrave, eko proizvedene hrane što sve danas čini premium turističku ponudu i zadržava goste na destinaciji kroz cijelu godinu.
Guvernerova palača jedan je od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, primjer kulturne baštine koju trebamo posebno čuvati, izjavila je Tamara Mataija, ravnateljica Pomorskog i povijesnog muzeja Hrvatskog primorja Rijeka, gdje su svjesni pojačanog interesa turista. Na pitanje o skorašnjem početku obnove palače, financiranju i privlačenju nove publike odgovorila je: – Od samoga trenutka kada je izgrađena, palača se pojavljuje skoro na svim promotivnim materijalima, kao slika Rijeke koja se šalje u svijet. U nekoliko posljednjih godina se doista osjeća to intenzivno povećanje turista koji posjećuju Muzeje. Kako se povećava ukupni broj turista u gradu, tako se povećava i broj turista koji nam dolaze u Muzej. Prošle godine smo imali, samo u srpnju i kolovozu, preko 4 000 posjetitelja, što je lijepa brojka. U tijeku je provedba projekta energetske obnove palače koja je sufinancirana iz europskih fondova te bi na jesen trebali započeti sami radovi. Međutim, da bi se radovi izvodili, potrebno je isprazniti kompletnu muzejsku građu jer je projektom predviđeno da se ne kreće u radove etažu po etažu, nego će se svi izvoditi istovremeno. Ovo je samo jedan dio radova koji su potrebni za obnovu palače, odnosno prva faza. Nedavno je izašao poziv za obnovu infrastrukture, tako da smo drugu fazu prijavili na taj natječaj. Kada krenu radovi, palača će biti gradilište što ne znači da Muzej neće nastavi obavljati svoju djelatnost, a koja će se događati na drugim mjestima, odnosno dislociranim zbirkama i memorijalnim centrima, također zanimljivima turistima, kao i našoj vjernoj, domaćoj publici, stoga ćemo pojačati u budućnosti i suradnju s Turističkim zajednicama Rijeke i Kvarnera.
– Opatija ove godine slavi 180 godina organiziranog turizma, a hotel Kvarner 140 godina rada, što predstavlja značajne obljetnice i za Hotele Liburnia koji su i sami prepoznatljiva kulturna baština. Hotel Kvarner je naravno prvi, ikona Kvarnera, ali uz njega tu je i hotel Bellevue, koji se otvorio nekoliko godina kasnije. Također, ne smijemo zaboraviti ni hotel Ambasador, izgrađen 1966. godine te ga isto možemo polako uvrštavati u baštinu, kao simbolom svoga vremena. S obzirom na to da naše goste privlači kulturna baština i lokalna tradicija, nudimo odlično prihvaćen paket za smještaj “Opatija Heritage Experience”. Kvarner je poznat i kao regija gastronomije, posebno u Opatiji, stoga u Liburnia Hotels & Villas radimo i na razvoju vrhunske ugostiteljske ponude. Mogu najaviti uskoro u našim restoranima i povijesne menije temeljene na lokalnim namirnicama, razvijamo i priču o Liburnijskom doručku. Smatram da je cijeli naš portfolio, što se tiče održavanja baštine putem hotelsko ugostiteljske ponude, vrlo izazovan i pun svakodnevnih pothvata, definiranje kako istaknuti, primijeniti i zaštititi baštinu kroz turizam. Izjavio je Ivan Sarajlić, PR Manager, Liburnia Hotels & Villas.
Manuela Hrvatin, vlasnica obrta Heredo, opisala je svoje djelovanje kao misiju dati kulturnoj baštini poštovanje koje zaslužuje: – Kroz svoja životna putovanja po svijetu, posao i projekte financirane iz EU fondova, nastojala sam ostaviti nešto u trajno naslijeđe. Inicijatorica je poznatog i nagrađivanog projekta koji je zaživio nakon promocije vina, ulja, sira i pršuta u Istri, Istra Inspirit, kojeg opisuje: – Ovaj projekt oživljava priče, legende i rituale iz prošlosti. EU fondovi su obnovili mnoge kaštele, a na nama je da im damo dušu i sadržaj, kako za lokalno stanovništvo, tako i za turiste. Istra Inspirit nije samo turistička atrakcija, već predstavlja iskustvo koje posjetiteljima omogućuje da urone u povijest i tradiciju regije kroz interaktivne performanse i aktivnosti. Osim što privlači turiste, Istra Inspirit doprinosi očuvanju kulturnog nasljeđa i potiče lokalnu ekonomiju kroz suradnju s lokalnim dionicima.
Na pitanje je li opravdano masovno otvaranje interpretacijskih centara ili kulturnih centara po Hrvatskoj održivo, nose li očekivanu cjelogodišnju dobrobit lokalnoj zajednici, revitalizaciju baštine ili samo služe tržišnom životu kao svojevrsni zabavni, receptivni turistički objekti, posve suprotno očekivanoj razini interpretacije i valorizacije kulturno povijesne baštine, Hrvatin je odgovorila: – Interpretacijski centri još uvijek čekaju svoje zaštitnike i podršku. U tome pomaže udruženje Interpret Europe gdje sam bila izabrana za nacionalnog koordinatora, a razgovori s Ministarstvom turizma i sporta RH na temi su u tijeku. Trenutno imamo 120 interpretacijskih centara u Hrvatskoj. Pitanje je jesu li oni sami sebi svrha ili odlične recepcije baštine? “Baštinska spona” predstavlja inicijativu za umrežavanje interpretacijskih centara radi održivog upravljanja kulturnom i prirodnom baštinom. Očekuje se da će ovaj projekt omogućiti bolju koordinaciju među interpretacijskim centrima, poboljšati kvalitetu njihove ponude i promovirati održivi turizam u Hrvatskoj. Realizacija ovog projekta pozitivno će se odraziti na očuvanje identiteta i unapređenje turističke ponude zemlje.
Odgovorila je i na pitanje što je potrebno za pridonijeti povećanju znanja i vještina ključnih aktera u području kulturnog turizma, posebno turističkih djelatnika? – Važno je započeti edukaciju od najmlađih dana jer kada se ljubav prema baštini usadi u srca djece, ona ostaje za cijeli život. U interpretaciji baštine, to znači približiti se dubljem značenju i suštini kulturnih ali i prirodnih vrijednosti. Ovakve konferencije su prilika da se okupljamo, razmjenjujemo iskustva i umrežimo se. Kultura i turizam ne bi trebali biti odvojeni jer jedno bez drugoga danas nemaju smisla, zaključila je Manuela Hrvatin.
Serija vrhunskih, stručnih predavanja
Nakon uvodnog panela, program KultuRi nastavljen je serijom vrhunskih, stručnih predavanja.
Sudjelovali su s temama „Stvaranje i razmjena vrijednosti na tržištu kulturnog turizma” – dr. sc. Bruno Grbac, profesor emeritus, Veleučilište Aspira, „Valorizacija kulturne baštine –iskustva fuzije turizma i humanističkih znanosti”, prof. dr. Irena Lazar, dekanica, pročelnica UNESCO katedre, Univerza na Primorskem, Fakulteta za humanistične študije, Koper, „Održivi razvoj kulturnog turizma” – izv. prof. dr. sc. Elena Rudan, Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, „Riječka arhitektura 19. i 20. stoljeća, “zrcalo” srednjoeuropske kulture”– mr. sc. Daina Glavočić te s predavanjem „Regenerativna renesansa i transmoderni iskorak u regenerativni turizam” – dr. sc. Irena Ateljević, Veleučilište Aspira.
Pregled predavanja za sve zainteresirane nosi Knjiga sažetaka, KultuRi.
Posebno iznenađenje za predavače i goste KultuRi bio je organizirani razgled ekskluzivne izložbe pod nazivom “Opatijski san riječkoga čokoladnog slona” u kavani Strauss, hotela Palace Bellevue u Opatiji. Izložba je nastala u suradnji Liburnia Hotels & Villas i Muzeja grada Rijeke, na temu prve tvornice čokolade i kakaa u Hrvatskoj koja je 1896. godine započela svoje poslovanje u Rijeci.
Kao 2. programska aktivnost i završetak prvog dana konferencije, razgledana je i novootvorena Kuća halubajskega zvončara, Općine Viškovo. Uz sjajno stručno vodstvo i pozitivne reakcije okupljenih na halubajske zvončare, izvan regionalnih i nacionalnih granica poznatih čuvara folklornih tradicija i identiteta Halubja i Kastavštine, dogovarale su se suradnje. Utiske i stečena znanja o modernim sadržajima Centra na Viškovu, inovativnoj interpretaciji UNESCO kulturne baštine, sudionici KultuRI prenosit će naknadno širom Hrvatske jer dolaze iz Slavonije, Dalmacije, Like, Hrvatskog zagorja i Istre.
Od sakralne, kulturne i industrijske baštine do digitalizacije i moderne interpretacije
Drugi dan konferencije, 14. lipnja ponudio je dinamičan splet tema, pokriveni su svi segmenti razvoja kulturnog turizma; od sakralne, kulturne i industrijske baštine do digitalizacije i moderne interpretacije. Program je započeo razgledom prelijepe i ispunjene vrijednim umjetninama, Župne crkve Uznesenja Blažene djevice Marije (Assunta) pod stručnim vodstvom mons. Sanjina Francetića iz Riječke nadbiskupije.
Kulturno povijesna baština, kao i „iskustvo putovanja“ stavljeni su u središte pažnje novog promišljanja turističke ponude, teme koja je dominirala programom drugog dana KultuRi. Unatoč što su sunce i more još uvijek glavni pokretači turističke Hrvatske, posjetitelji nam postaju sve zahtjevniji u korištenju slobodnih dana i odmora te je sukladno tome potrebno i ponuditi pažljivo osmišljene, na zavidnoj razini kvalitete kreirane turističke proizvode koji će goste zadržati na destinaciji i privući posebnošću na povratak, kao i animirati za potrošnju u vrhunskim ugostiteljskim i hotelijerskim objektima, a za što je primjerena valorizacija kulturno povijesne i sakralne baštine u turizmu magnet.
Predavanja na specifične i vrijedne teme održali su: Turistička valorizacija Svetišta Majke Božje Trsatske – prof. dr. sc. Zdenko Cerović, Kulturno povijesna baština Šibensko kninske županije kao turistički potencijal – mr. sc. Krešimir Šakić, direktor Turističke zajednice Šibensko-kninske županije, Trakošćan – digitalizacija dvorca – Ivan Mravlinčić, Muzej Dvor Trakošćan, Industrije više nema. Što s industrijskim nasljeđem? Kako to vidimo u gradu Rijeci – Kristina Pandža, predsjednica udruge Pro Torpedo, vanjska suradnica Centra za industrijsku baštinu, Sveučilište u Rijeci. Oduševljenje je izazvala i Radionica – o baštini kroz animaciju i interpretaciju, koju je vodila mr.art. Jesenka Ricl iz Muzeja Slavonije.
Animacija i interpretacija baštine predstavljene su kao važne edukativne tehnike s kojima se publici predstavlja vrijednost baštine ali i propitkuje što motivira publiku na ponovni posjet baštinskim ustanovama.
Za kraj programa predavanje pod nazivom Spomenička knjižnica i zbirke Mažuranić-Brlić-Ružić, Villa Ružić, Fondacije Matilde Ružić, održao je Theodor de Canziani. Kao 4. van programska aktivnost organiziran je razgled i danas raskošne Ville Ružić na Pećinama, jedinstvenog baštinskog resursa kulture Kvarnera, spomenika kulture Republike Hrvatske od 1946. godine kao kompleksnog zbira Spomeničkih knjižnica, arhiva i zbirki. Razgled Ville i završetak programa KultuRi, skrbitelj Theodor de Canziani uveličao je pjenušcem “Valomet” PZ Vrbnik, poznatom i po jedinstvenom na svijetu, dozrijevanju na dnu mora.
Održavanjem KultuRi predstavljen puni sjaj Svečane dvorane uz restaurirane impozantne kalijeve peći
Svečana dvorana Palače šećera, okupljene na konferenciji KultuRi dočekala je intenzivnije ljepote jer se od 12. lipnja ovdje mogu vidjeti dvije, od 2022. godine restaurirane keramičke odnosno kalijeve peći, impozantnih dimenzija, visoke četiri metra i 70 centimetara. Uz atraktivne lustere, peći dominiraju dvoranom i integralni su dio interijera izvorne Palače od 19. stoljeća. Čuvane su za vrijeme obnove Palače i montirane za potrebe svečanog otvorenja novouređene Palače šećera 2020. godine. Konferenciji KultuRi pripala je čast da i simbolično svojim održavanjem predstavi po prvi put skladan, puni sjaj Svečane dvorane stare Šećerane, u prošlosti jedne od najuspješnijih tvornica Europe.
KultuRi prati i Knjiga sažetaka
Konferencija KultuRi održana je pod pokroviteljstvima Ministarstva turizma i sporta Republike Hrvatske, Grada Rijeke i Primorsko goranske županije. Suorganizatori su Turistička zajednica Rijeke i Veleučilište Aspira koje je omogućilo i iznimno vrijedna predavanja formirana za program KultuRi. Partneri su Sveučilište u Rijeci, Fakultet za menadžment u turizmu i ugostiteljstvu, Sveučilište na Primorskem Slovenija, Kuća halubajskega zvončara i Villa Ružić. Organizatorica, Sunčana Matić iz agencije LUX promocija opisuje KultuRi kao platformu okupljanja lidera kulturnog turizma i svih koji to namjeravaju postati u budućnosti. Napomenula je da konferenciju KultuRi prati i Knjiga sažetaka te sve zainteresirane za izdanje pozvala da se jave putem e-maila: info(at)lux-promocija.com i predbilježe za besplatan primjerak. Zahvalila je svima i na pruženoj podršci u realizaciji ove za kulturu i turizam Hrvatske vrijedne manifestacije.
Autor: Lux Promocija / KultuRi
Fotografije: Ivor Mažar, Velid Đekić, Aleš Suk / ARTKVART, LUX Promocija
Naslovna fotografija: Ivor Mažar
