Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama

Produženo do 25. veljače 2024. / Etnografski muzej, Zagreb

Povodom 20. obljetnice usvajanja Konvencije o očuvanju nematerijalne kulturne baštine od strane Opće skupštine Organizacije Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) , Etnografski muzej s ponosom predstavlja svoju najdugovječniju i najposjećeniju suvremenu gostujuću izložbu „Hrvatska nematerijalna kulturna baština na UNESCO-ovim listama“. Izložba je nastala 2011. godine na inicijativu Ministarstva kulture (i medija) Republike Hrvatske u organizaciji i provedbi Etnografskoga muzeja u Zagrebu, a realizirana je zahvaljujući rezultatima dugogodišnjeg rada čitavog niza stručnjaka koji su u suradnji s lokalnim zajednicama te nositeljima tradicijskih znanja i vještina od 2009. godine do današnjih dana uspješno nominirali dvadeset i jedan kulturni fenomen s područja Republike Hrvatske na tri UNESCO-ove međunarodne liste svjetske nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Postigla je velik uspjeh gostujući na sveukupno 44 lokacije u 15 zemalja (Hrvatska, Mađarska, Austrija, Slovačka, Sjeverna Makedonija, Crna Gora, Francuska, Litva, Poljska, Malta, Bugarska, Australija, Kanada, Kina i Turkmenistan) te je privukla više od pola milijuna posjetitelja. Godine 2023. izvršen je njen redizajn u nekoliko izvedbenih inačica, od kojih se jedna premijerno otvara u Zagrebu, u sklopu manifestacije “Dani žive baštine u Etnografskom muzeju”.

Do današnjeg dana je Republika Hrvatska uspješno nominirala 21 kulturni fenomen na UNESCO-ove popise u sklopu samostalnih (ukupno 16) ili višenacionalnih (ukupno 5) nominacija. Odabir nematerijalne baštine za upis na UNESCO-ove popise temelji se na posebnim obrascima i kriterijima, a proces uvrštavanja obuhvaća stručnu evaluaciju i pripremu dokumentacije u Ministarstvu kulture i medija u suradnji s nositeljima nematerijalne baštine, vanjskim stručnjacima, Hrvatskim povjerenstvom za UNESCO i Povjerenstvom za nematerijalnu kulturnu baštinu.

Fenomeni su zastupljeni na sve tri liste:

Reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva

Čipkarstvo u Hrvatskoj
Dvoglasje tijesnih intervala Istre i Hrvatskog primorja
Festa svetog Vlaha zaštitnika Dubrovnika
Godišnji proljetni ophodi Kraljica ili Ljelja iz Gorjana
Procesija Za Križen na otoku Hvaru
Umijeće izrade drvenih tradicijskih igračaka s područja Hrvatskog zagorja
Godišnji pokladni ophodi Zvončara s područja Kastavštine
Medičarski obrt na području Sjeverne Hrvatske
Sinjska alka, viteški turnir u Sinju
Bećarac, tradicijski glazbeni žanr s područja Istočne Hrvatske
Nijemo kolo s područja Dalmatinske zagore
Klapsko pjevanje
Mediteranska prehrana na hrvatskom Jadranu, njegovoj obali, otocima i dijelom zaleđa
Međimurska popevka, tradicijski napjev Međimurja
Umijeće suhozidne gradnje
Umijeće sokolarenja
Tripundanske svečanosti i kolo sv. Tripuna:
Tradicije bokeljskih Hrvata u Hrvatskoj
Tradicije uzgoja lipicanaca

Popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva kojoj je potrebna hitna zaštita
Glazbeni izričaj ojkanje

Registar dobrih praksi očuvanja nematerijalne kulturne baštine svijeta
Ekomuzej Batana
Tocatì, zajednički program očuvanja tradicijskih igrara i sportova: Tradicijska pučka igra pljočkanje

Izložba afirmativno predstavlja svih 21 fenomena putem fotografija (od dokumentacijskih terenskih snimaka, preko materijala kojeg su zabilježili sami baštinici, do profesionalnih snimaka u studijskim uvjetima), popratnih tekstova i QR koda pomoću kojeg posjetitelj može pristupiti nominacijskom filmu na službenom UNESCO-ovom YouTube kanalu, dok se u prostoru reproducira zvučna kulisa satkana od deset tradicijskih pjesama u izvedbi Ansambla LADO.

Autor izložbe // Matija Dronjić
Koncept // Iris Biškupić Bašić
Vizualni identitet i likovno oblikovanje // Ana Katurić

Autor: emz.hr

Read Previous

Predstavljena monografija ”Jadrija naše mladosti – 100 godina kupališta Jadrija”

Read Next

Kazalište priča II – Izbor scenografskih rješenja Doriana Sokolića za riječko Kazalište