Besplatan razgled moguć je 16. do 31. listopada i prva dva vikenda u studenom (petak, subota, nedjelja).
Narodna knjižnica Općine Perušić i Javna ustanova „Pećinski park Grabovača“, uključile su se u obilježavanje Mjeseca hrvatske knjige omogućujući zajedničkom suradnjom, s ciljem poticanja čitanja i boravka u prirodi – besplatan posjet Parku svim članovima hrvatskih knjižnica uz predočenje članske iskaznice.
Grabovača je uzvišenje – brdo na 770 m nadmorske visine, 2,5 km od središta Perušića. Na Grabovači je neprocjenjivo bogatstvo podzemnih krških oblika, što čini 1/4 od ukupnog broja zaštićenih speleoloških objekata u Hrvatskoj.
U studenom 2019. godine šire područje Grabovače proglašeno je trajno zaštićenim u kategoriji ZNAČAJNI KRAJOBRAZ.
Značajni krajobraz RISOVAC-GRABOVAČA obuhvaća površinu od 5620,72ha.
Na području značajnog krajobraza evidentirana je velika georaznolikost te su na malom prostoru skupljene sve one značajke koje Liku čine posebnom hrvatskom regijom i posebnom regijom krša Dinarida (Buzjak, Bočić i Pahernih, 2013).
Šest špilja i jedna jama, od čega su čak tri špilje na popisu zaštićenih nacionalnih geomorfoloških spomenika prirode:
1. SAMOGRAD
2. MEDINA ŠPILJA
3. AMIDŽINA ŠPILJA
4. VELIKA KOZARICA
5. MALA KOZARICA
6. TABAKUŠA
7. SLIPICA – JAMA/JAPAGA
Samograd
O nazivu špilje govori sama riječ (sam stvoren, sam sagrađen– samograd). Najveća i najprivlačnija je špilja na Grabovači koja se nalazi na istočnim padinama brda. Duga je 240 m, visina kanala je od 4 do 30 m, a širina kanala na nekim mjestima od 25 do 30 m. Odlikuje je bogatstvo i privlačnost kalcitnih tvorevina: stalaktita, stalagmita, sigastih stupova i dvaju sigastih mostova.
Ulaz se nalazi na 675 m nadmorske visine, leži u elipsastoj vrtači, u obliku je užeg kanala, a zatim se širi u veliku dvoranu koja se opet sužava. Pristup je lagan i jednostavan, silazak u pećinu po betonskim stubama, a napredovanje kroz pećinu je lako po kamenim stubama i stazama.
Samograd se sastoji od ukupno četiri dvorane. Prirodoslovac Dragutin Hirc ih naziva:
• Frasova dvorana, u čast školskog nadzornika Karlovačke krajine – Frasa, koji je Samograd opisivao još 1850. g.
• Perušića dvorana, u čast plemićkoj obitelji Perušić, prvim gospodarima Perušića
• Karlovića dvorana, u čast bana Ivana Karlovića koji je Liku i Krbavu branio od Turaka
• Kukuljevića dvorana, u čast Ivana Kukuljevića Sakcinskog, povjesničara koji je dao antropološki istraživao Samograd.
Prije nego što dođete u posjet Samogradu dobro je znati:
• temperatura zraka u pećini kreće se od 7 do 10º C
• treba se toplije obući, ili najbolje slojevito, tako da se možete raskomotiti ako je vani toplo
• cipele moraju biti pogodne za hodanje po vlažnim i skliskim stubama
• Samograd je osvijetljen, ali dobro je imati pri ruci malu baterijsku svjetiljku
Autor: visit-lika.com / tz-perusic.hr / pp-grabovaca.hr
