Marija Bistrica, dragulj je Hrvatskog zagorja čija se bogata kulturno-povijesna baština veže uz kip Majke Božje s djetetom u naručju.
Marija Bistrica najveće je hrvatsko marijansko svetište čija hodočašća sežu duboko u povijest. Poznata je i po njegovanju tradicijskih vrijednosti. Dokaz o bogatoj tradiciji i kulturi su drvene dječje igračke i licitari uvršteni na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne baštine čovječanstva.
Mjesto blagoslova Pape Ivana Pavla II
Marija Bistrica najveće je marijansko svetište u Hrvatskoj, smješteno u jugoistočnom dijelu Hrvatskoga zagorja na sjevernim obroncima Zagrebačke gore, udaljeno četrdesetak kilomatara od glavnoga grada Zagreba.
Pri spomenu Marije Bistrice svatko će prvo pomisliti na hodočašća čudotvornoj Majci Božjoj Bistričkoj. Mjestom dominira crkva Blažene Djevice Marije koja izaziva divljenje svojom veličinom, okolišem i značajem.
U Mariju Bistricu već se stoljećima slijeva vjerničko mnoštvo iz svih hrvatskih krajeva i inozemstva, ali i pojedinci koji ovamo dolaze u tišini osobnoga hodočašća, tražeći i nalazeći svoj duhovni mir.
Usporedno s hodočašćima, u bistričkom su se kraju razvijali i stari zanati s ponudom proizvoda od meda, drveta i gline. Svijeće, licitari, lončarija i drvene igračke stvaraju šarenilo boja i raznolikost ponude za sve generacije.
Najsvečaniji dan u povijesti Marije Bistrice bio je 3. listopada 1998. godine kada je papa Ivan Pavao II posjetio Mariju Bistricu i proglasio blaženim pokojnog zagrebačkog nadbiskupa i bistričkoga hodočasnika kardinala Alojzija Stepinca.
Bogatstvo prošlosti vidljivo je na svakom koraku
Svetište u Mariji Bistrici postalo je nacionalnim svetištem još 1715. godine kada je Hrvatski sabor u bistričkoj crkvi podigao veliki zavjetni oltar. Porastom marijanske pobožnosti i zbog mnogih milosnih uslišanja po zagovoru Majke Božje Bistričke, svetišna crkva postala je tijesna i premalena.
Bistrički je župnik dr. Juraj Žerjavić (1875. – 1911.) prema nacrtima arhitekta Friedricha von Schmidta i njegova učenika Hermanna Bolléa, dao proširiti i preurediti crkvu, župni dvor s arkadama te je od stare crkve nastala crkva u stilu neorenesanse.
Svoje prvo najveće slavlje doživjela je Marija Bistrica 15. kolovoza 1971. godine kada je u njoj održan XIII. međunarodni marijanski kongres. Biskupi su te godine svetište proglasili Hrvatskim nacionalnim svetištem Majke Božje Bistričke.
Kip Majke Božje Bistričke datira s kraja 15. stoljeća, a pripada nizu crnih Madona, premda je pri restauraciji otkriveno da njezina tamna boja nije izvorna. Kasnogotički drveni kip bistričke Bogorodice rad je pučkog majstora. Kip je najprije bio smješten u prasvetištu na Vinskom vrhu, a onda 1545. godine zakopan u župnoj crkvi u Mariji Bistrici i otkriven 1588. godine. Ponovo zaboravljen i zazidan, pronađen je drugi put 1684. godine. Selidba kipa, njegovo skrivanje i dva našašća budila su vjeru u njegovu čudotvornu moć
Uživajte u mnogobrojnim kulturnim događanjima kroz godinu
Manifestacija Ljeto u Mariji Bistrici ima različite kulturne, duhovne, sportske i ostale zabavne sadržaje tijekom ljeta s naglaskom na proslavi 13. srpnja – blagdana Majke Božje Bistričke, Dana Općine i Župe Marija Bistrica. Ljeto u Mariji Bistrici obuhvaća različite potkategorije događanja i manifestacija kao što su: Biciklijada Četiri kapelice, Susret umirovljenika Krapinsko–zagorske županije, Veseli dječji dan, Odškrinute dveri bistričke, Planinarskom obilaznicom oko Marije Bistrice, Bistrička noć, Procesija sa svijećama od Marije Bistrice do Vinskog vrha, Dani folklora Laz, Biciklijada Selnica-Gusakovec, Bistričko sportsko ljeto. Manifestacija traje od mjeseca lipnja do kolovoza.
Advent u Mariji Bistrici, u mjestu višestoljetne tradicije hodočašća, starih zanata i kulturnih događanja, oduvijek se posebno slavio i obilježavao. Prva organizirana manifestacija Advent u Mariji Bistrici održana je 2010. godine i otada se odvija svake godine u mjesecu prosincu. Manifestacija se obilježava prigodnim kulturno-umjetničkim programom, božićnom sajmenom ponudom te brojnim radionicama za djecu i odrasle. Advent u nacionalnom svetištu poseban je i svojim ozračjem naglašava duhovnost, obiteljske, kulturne i tradicijske vrijednosti.
Uz tradicijske proizvode lokalnog stanovništva – drvene dječje igračke i licitare, valja izdvojiti medenjake, gvirc te proizvode lončarstva u čijim se radionicama možete iskušati i sami.
Bogata gastro ponuda Marije Bistrice zadovoljit će želje svakog gosta s posebnim naglaskom na tradicionalna zagorska jela. Vina u Mariji Bistrici zaštićena su u rangu zemljopisnog podrijetla što je dokaz kvalitete vina.
Dolazak u Mariju Bistricu ostavit će nezaboravan doživljaj. Uljudnost stanovnika, bogata ponuda i duhovni mir. karakteristike su ovog idiličnog mjesta.
Autor: tz-marija-bistrica.hr
Fotografija: LUX Promocija
