Kapitul kod Knina – početci starohrvatske arheologije

Jedan od najvrjednijih arheoloških nalazišta na području grada Knina svakako je Kapitul, antički i starohrvatski lokalitet koji se nalazi na ruti šetnice uz rijeku Krku, nedaleko od samog centra Knina i vrijedi ga posjetiti. Ime je dobio po sjedištu kninskog biskupa i kninskog kaptola.

Za vladanja kneza Trpimira sredinom 9. stoljeća na ovom lokalitetu je osnovan vladarski benediktinski samostan sa crkvom Svetoga Bartolomeja.

Za Kapitul se u arheološkim krugovima veže nekoliko teorija i pretpostavki, među kojima je i ta da je na ovom lokalitetu u 11. stoljeću bila katedrala hrvatskog biskupa, kao i to da je kralj Zvonimir pokopan upravo na Kapitulu, u crkvi sv. Bartolomeja.

Na Kapitulu je za vrijeme hrvatskih kraljeva, u 11. stoljeću podignut benediktinski samostan sv. Bartolomeja. Osim vjerskog predstavljao je obrazovno i kulturno središte Knina i tadašnjeg kraljevstva. O vrijednosti samostana govori podatak da je njegov poglavar Marko postao prvim hrvatskim biskupom. Hrvatski biskup imao je sjedište u današnjoj Biskupiji.

Lucijano Grmovšek
Lucijano Grmovšek
Lucijano Grmovšek

Nestankom hrvatske narodne dinastije kraljevski samostan je ugašen, a ugarski kralj Gejza II. darovao ga je splitskoj nadbiskupiji 1158. godine. Na mjestu bivšeg samostana u 13. stoljeću, izgrađena je katedrala kninskog biskupa sv. Bartolomeja, čiji završetak gradnje i posveta datiraju u razdoblje između 1272. i 1274. godine.

U arheološkim istraživanjima Kapitula pronađen je veliki broj dekorativnih ulomaka s pleternom ornamentikom. Na pločama ambona propovjedaonice izrezana su imena Svetoslava, vojvode Hrvata i Držislava, velikog vojvode.

Tu je urezan i prvi pisani etnički i državno politički pojam Hrvatske – Dvx Chroatorvm.

Temelji crkve i samostana bili su vidljivi sve do 1942. godine kad ih ruše talijanski vojnici te ih koriste za betoniranje svojih bunkera.

 Stručnjaci sa splitskog FESB-a, izradili su virtualnu 3D rekonstrukciju katedrale sv. Bartolomeja na Kapitulu, prema nacrtu arhitekta Ćirila Ivekovića iz 1927. godine i dokumentaciji splitskih arheologa.

Iako se znalo da je katedrala na Kapitulu postojala, struka je dugo smatrala da zbog višestoljetne devastacije ostataka više nema. Nakon čak jednog cijelog stoljeća pauze, ovaj izuzetno vrijedan arheološki lokalitet ponovno dolazi u fokus te arheolozi iz Splita i Zagreba 2013. godine počinju arheološko iskopavanje na Kapitulu, pri čemu je u arheološkoj sondi koja je otvorena u sjeverozapadnom djelu lokaliteta, ispod temelja talijanske vojarne, otkrivena temeljna stopa zvonika romaničke katedrale s početka 13. stoljeća.

Autor: visitknin

Read Previous

Nacionalni park Paklenica

Read Next

Ilok i prostranstva okolice