Intervju: Miran Bojanić Morandini, direktor Turističke zajednice Varaždinske županije
Kontinentalni turizam Hrvatske za vrijeme pandemije doživljava snažan razvojni zamah. Kao direktor Turističke zajednice Varaždinske županije uz kolege iz turističkog sektora žurno ste se adaptirali kriznom stanju i zaokrenuli situaciju u korist destinacije.
– Turizam na kontinentu pogođeniji je pandemijom nego primorske destinacije. Varaždinska županija je cjelogodišnje odredište te se u „najturističkijem“ kolovozu ostvari svega 18 % godišnjih noćenja dok se u primorskim županijama u kolovozu ostvari više od 30 % ukupno ostvarenih godišnjih noćenja. Zbog toga svaki izgubljeni odnosno zatvoreni mjesec na kontinentu nije moguće nadoknaditi tijekom godine.
I usprkos tome turizam pokazuje izuzetnu vitalnost, kreativnost i inovativnost. Nakon početne iznenađenosti, cijela destinacija vrlo je brzo promijenila i prilagodila način poslovanja i prezentacije.
– Možda najdrastičniji primjer je Hotel Trakošćan koji je prije pandemije svoje poslovanje temeljio na manjim skupovima, seminarima, teambuildinzima i općenito poslovnom turizmu da bi nakon što su bili zatvoreni nekoliko mjeseci, preokrenuli način poslovanja za 180 stupnjeva i u potpunosti se orijentirali na individualne goste.
I uspjeli su! U 2020. godini u Hotelu Trakošćan ostvarili su 60% noćenja iz rekordne 2019. godine. No pravi pobjednik nad ovim „novim normalnim“ su Kuće za odmor s pričom koje su i prošle i ove godine ostvarile rast noćenja.
Varaždinska županija do nedavno, nerijetko je promatrana zbog Varaždinskih toplica kao destinacija zdravstvenog turizma.
– Iako kontinentalni turizam započinje 1820. godine otvaranjem modernog kupališta i gradnjom prvih hotela u najstarijim i povijesno najvrjednijim toplicama: Varaždinskim Toplicama, one su danas prije svega zdravstvena ustanova za razliku od uspješnih primjera u susjednoj Krapinsko-zagorskoj i Međimurskoj županiji. Uz sve potencijale koje imamo, turizam u Varaždinskoj županiji ne može se temeljiti isključivo na toplicama.
Analizom stanja destinacije pokazao se manjak kvalitetnih smještajnih kapaciteta, kao i u ostatku ruralne Hrvatske. Vidljivo je da Vam je važno očuvanje tradicijskih vrijednosti i graditeljstva te potencirate širenje ponude smještaja, razvijate projekt “Kuće za odmor s pričom” koji zbog visokih standarda izvedbe mijenja vizuru Županije.
– Varaždinska županija najvećim je dijelom ruralno područje iznimne krajobrazne ljepote, vrijednih spomenika kulture i bogate tradicijske baštine. Najveću prepreku u iskorištenju njenih turističkih potencijala predstavljao je nedostatak smještajnih kapaciteta. Uz to, turistička ponuda i smještajni kapaciteti bili su koncentrirani u gradskim središtima, dok su resursno-atrakcijske vrijednosti na ruralnom prostoru ostale neiskorištene.
Zbog toga smo sav potencijal i aktivnosti usmjerili na razvoj privatnog smještaja. S projektom „Kuće za odmor s pričom“ aktivnije smo započeli 2018. godine kada je u našoj županiji ukupno bilo 16 registriranih objekata u ruralnom dijelu županije. Danas nakon 4 godine provođenja projekta diljem čitave županije imamo registrirano 102 kuće za odmor od kojih su 55 u našem projektu „Kuće za odmor s pričom“. Svaka „Kuća za odmor s pričom“ ima svoju priču koja se iščitava u uređenju interijera, samom objektu ili pak u uređenju okućnice, odnosno priči o povijesti kraja u kojem se nalazi.
Među najkvalitetnijim primjerima održivog turizma Hrvatske je upravo projekt “Kuće za odmor s pričom” uz koji je direktno vezan razvoj gastronomije i manjih obiteljskih gospodarstava OPG-a. Istovremeno promovirate gostima proizvođače autohtonih poljoprivrednih i ostalih proizvoda putem poklon košarice pune domaćih i zdravih proizvoda koje mogu kušati i kupiti.
– Trendovi na turističkom tržištu otkrivaju tzv. „novi“ turizam u kojem turisti cijene autentičnost i lokalni identitet, aktivnost i iskustva u očuvanom prirodnom okruženju. Naša ideja je bila stvoriti poticajno okruženje za razvoj ruralnog turizma na cijelom području Županije, poticati izgradnju manjih smještajnih kapaciteta i turistički valorizirati ponudu kulture života i rada u okviru obiteljskog gospodarstva.
Kao logični nastavak provođenja uspješnog projekta razvoja privatnog smještaja, razvijamo projekt „Agroturizam s pričom“ kojim želimo otvoriti brojne kušaonice, prezentacijske centre, suvenirnice i promotivno-prodajne objekte kako bi turisti iz prve ruke doživjeli i okusili ono najbolje iz naše županije.
Zadali ste nove smjernice razvoja u želji za privlačenjem kvalitetnije strukture gostiju i unaprjeđenjem turističke ponude. Koordinator ste impozantnog projekta “Dvorci sjeverne Hrvatske” na kojem ostvarujete međužupanijsku suradnju. Kakvo je trenutno stanje projekta i uživa li institucionalnu podršku?
– Tržište pokazuje kako je kulturni turizam rastući oblik turizma koji uz suvremenu interpretaciju privlači sve šire segmente posjetitelja. Prema istraživanju „Stavovi i potrošnja turista u Hrvatskoj – TOMAS Hrvatska 2019“ čak 16% turista kao motiv dolaska u kontinentalnu Hrvatsku navodi kulturu i umjetnost, a obilazak povijesnih građevina jedna je od najzastupljenijih aktivnosti turista prilikom boravka.
Na prostoru triju najmanjih hrvatskih županija: Krapinsko-zagorske, Varaždinske i Međimurske županije nalazi se najgušća koncentracija povijesnih zdanja: kurija, dvoraca i utvrda, njih čak 100. Međutim turistički ih je valorizirano svega nekoliko.
U smislu stvaranja novog atraktivnog turističkog proizvoda, upravo bi dvorci sjeverne Hrvatske mogli postati najvažniji motiv dolaska u ovaj dio Hrvatske. Dvorci sjeverne Hrvatske kao cjelina nisu integrirani u turističku ponudu i trenutno ne iskorištavaju svoj puni potencijal zbog toga su se Turističke zajednice Krapinsko-zagorske, Međimurske i Varaždinske županije projektno udružile s ciljem turističke aktivacije i prezentacije objekata kulturne baštine, odnosno dvoraca, kurija i utvrda na našem području. Nadamo se da će Ministarstvo i ostali potencijalni partneri prepoznati potencijal i podržati nas financijski jer pokretanje tako opsežnog projekta zahtjeva značajna ulaganja.
Uz vaše djelovanje mislite i na mlade generacije, kreiranje budućih profesionalnih kadrova u turizmu što je važna komponenta održivog razvoja. Ostvarujete i suradnju sa studentima putem projekta “Study4Career”.
– Suradnja Fakulteta organizacije i informatike i Turističke zajednice Varaždinske županije ostvarena je u sklopu EU projekta „Study4Career”: Razvoj cjelovite podrške ranom razvoju karijera studenata Fakulteta organizacije i informatike“ čijom se provedbom želi doprinijeti sveobuhvatnom ranom razvoju karijera studenata FOI-ja te pridonijeti povećanju njihove dugoročne konkurentnosti na tržištu rada.
Kroz 6 mjeseci zajedničkog svako-tjednog rada team studenata zajedno sa TZ-om, uz mentorstvo poslodavaca i Fakulteta, usvajali su nova i praktična znanja, povezujući dosad stečeno znanje s potrebama poslodavaca. Teme su bile izrada web platforme za projekt 100 dvoraca Sjeverne Hrvatske te prijedlog nove web stranice turizma Varaždinske županije. Projekt će dobiti i svoju praktičnu primjenu kroz izradu web-a dvoraca upravo temeljenog na radu studenata kroz ovaj projekt.
Intenzivno razvijate kulturni turizam. Ponudu inovirate modernim projektima. Predstavite nam projekt AT@AT.CB – Active Tourism meets Advanced Technology in Cross-Broder Area u sklopu kojeg će se realizirati i Posjetiteljski centar.
– Neke od brojnih aktivnosti koje će provoditi TZ VŽŽ su razvoj komunikacijske strategije, razvoj projektnog web portala, stvaranje baze vlasnika i analiza potencijala kulturne i prirodne baštine, stvaranje vizualnog identiteta turističkog proizvoda, smjernice za marketing i promociju turističkog proizvoda, kao i organizacija edukacije za vlasnike/upravitelje baštine i edukacije za pružatelje turističkih usluga, razvoj e-learning modula itd.
No najveća pozornost i aktivnosti bit će na izradi sadržaja koji će se prezentirati u novouređenom i opremljenom podrumu. Želimo stvoriti središnje, nezaobilazno i početno mjesto iz kojeg će turisti detaljnije upoznavati kulturne i prirodne posebnosti naše županije: jedini vulkan u Hrvatskoj, Panonsko more, Ivančica, Ravna Gora, Kalnik i Drava koji su formirali krajolik, Neandertalci u špilji Vindiji, tumul u Jalžabetu, Rimljani, najstarija županija, deseci dvoraca i utvrda… Sve nabrojano i mnogo više oživjet će u povijesnim podrumima palače Varaždinske županije. I kako često govorimo posljednjih godina: – nakon ovog projekta turizam u Varaždinskoj županiji više neće biti isti.
Pripremate li snažniju promociju turizma u sljedećoj godini uz npr. odredišta vjerskog turizma po kojima je Varaždinska županija također prepoznatljiva. Koje su Vam strateške odrednice u razvoju turističkih programa Varaždinske županije za 2022. godinu?
– S obzirom na Hrvatsko nacionalno svetište u Ludbregu te povijesni značaj Lepoglave i Varaždinske katedrale uz preostalu brojnu materijalnu i nematerijalnu sakralnu baštinu, nadamo se da ćemo u najskorije vrijeme dobiti zakonsku regulativu po pitanju vjerskog turizma za koji smo izuzetno zainteresirani kao destinacija.
Ovo drugačije razdoblje koje sada već traje dvije sezone, pravo je vrijeme za novo vrednovanje turizma.
Tu prije svega mislim na promjene koje su nužne u samom javnom sustavu upravljanja turizmom, ali i na općenitu percepciju turizma u gospodarskom, društvenom, socio-demografskom pa i kulturnom kontekstu Hrvatske. Čini se kao da nam je pružena (možda zadnja) prilika da promijenimo pogrešne pretpostavke na kojima se temeljio hrvatski turizam i da pokušamo u fokus staviti kvalitetu u najširem smislu odnosno da prestanemo brojati dolaske, noćenja, prodane ulaznice, kolone na naplatnim kućicama i čekanje na graničnim prijelazima. Turizam doživljava tektonske promjene koje nažalost ne možemo sagledati pojedinačno već jedino svi zajedno, kao uređeno i organizirano društvo.
Zato vraćanje na staro, nikako nije naš, a ne bi trebao biti ni cilj svih dionika na nacionalnoj razini.
Što je za Vas neodoljiva Hrvatska?
– Iako je turizam u našoj županiji na razini statističke pogreške, otprilike 2% županijskog BDP-a, to doživljavamo našom prednosti jer je kod nas turizam dodana vrijednost za postojeću kulturu, poljoprivredu, dodatni izvor prihoda za domaćinstva, za naše vinogradare, industriju…
Međutim ni očuvana prirodna i kulturna baština, ni 100 dvoraca, tradicionalna gastronomija, uređena povijesna jezgra Varaždina, palače, muzeji i sakralni objekti – sve to nema vrijednosti bez ljudi. Bez čovjeka. Stoga neodoljiva Hrvatska su, a nadam se da će i ostati: domaćini. Jer netko je nekoć lijepo rekao: “Svako mjesto, svaki grad je onoliko turistički koliko to njegovi stanovnici žele”.
Razgovarala: Sunčana Matić, LUX
Fotografija: turizam-vzz.hr
