Lepoglavska čipka – čudesna ljepota

Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta.

Čudesna čipka – ljepota i čarolija, za koju se vjeruje da su pred više stoljeća u Hrvatsku donijeli pavlini posebnost je Lepoglave i njezine okolice. Čipkarsko umijeće postupno je prihvaćeno među seoskim stanovništvom i ostaje tradicija koja nikad nije potpuno prekinuta. Lepoglavska je čipke svoj pravi procvat doživjela s kraja 19. stoljeća i u prvoj polovici 20. stoljeća zahvaljujući Zlati pl. Šufflay koja prva organizira izradu čipaka i oplemenjuje narodnim ornamentom, a iznimno uspješno njezin rad nastavlja Danica Brossler poslije 1. svjetskog rata.

Opus Danice Brossler temelj je tehnoloških značajki lepoglavske čipke koje su sažete u nekoliko točaka:

Tehnika izrade: čipka na batiće

Način izrade: pomoću okruglog tvrdog podloška i parnog broja drvenih batića (dedek i bateki), preko nacrtnog predloška, preplitano na način koji reljefno ističe konture pojedinog motiva čija površina je uvijek izražena u kombinaciji gustog i rijetkog pletiva.

Materijal: laneni konac, pamučni konac u bijeloj i bež boji (oznake debljine od 100 do 200).

Ornamentika: geometrijski i stilizirani cvjetni i životinjski motivi; najčešći motivi: stazica, pužić, frkač, kiflek, ruža, makova ruža, ružin list, hrastov list, cvjetić, cvjetić s listićem, bršljan,žir, leptir, ptica.

Podloga i ispuna: mrežica-dretvica, mrežica s petljicom-nameknjena dretvica, paučina, saće s listićima, šahovnica, slovo k, kosa mrežica.

Proizvodi: tabletići-podlošci okruglog, ovalnog i pravokutnog oblika različitih veličina.

Višestoljetna tradicija izrade čipke na batiće u lepoglavskom kraju iznjedrila je i do danas očuvala osebujan oblik čipkarstva, koji u prvom redu zahvaljujemo nadarenosti Danice Brossler. Njezinu nadarenost slijedi velik broj vrijednih žena-čipkarica koje su njezine zamisli znale pretočiti u gotov proizvod – koji danas prepoznajemo pod nazivom LEPOGLAVSKA ČIPKA.

Od 2009. godine lepoglavska je čipka uvrštena na UNESCO-vu listu nematerijalne kulturne baštine svijeta. Posebno značenje u promociji lepoglavske čipke imaju međunarodni festivali čipke koje se svake godine održavaju u rujnu.

Autor: turizam-vzz.hr

Fotografija: Darko Gorenak Godar, Božidar Breški

Read Previous

Galerija Josip Generalić – Hlebine

Read Next

Virtualno stručno vodstvo – nova ponuda u Muzeju krapinskih neandertalaca