Naseljenost na prostoru današnjeg Ludbrega seže iz prapovijesti, što dokazuju ostaci nekadašnjih naseobina. Rezultati istraživanja pokazali su na obitavanja Ilira, Kelta i Rimljana u prošlosti.
U davna vremena naselje je bilo smješteno na raskrižju putova koji su većinom povezivali istok sa zapadom i sjever s jugom. Naselje pod imenom Ludbreg prvi put se spominje 1320. godine u pisanom dokumentu koji govori o postojanju utvrde. Područje je bilo poznato kao trgovište smješteno oko crkve još u 15. stoljeću. Ludbregom su vladali brojni plemići, poput obitelji Batthyany čije ime nosi današnji dvorac. Danas je grad Ludbreg poznato proštenište i središte ludbreške Podravine.
U dvorcu Batthyany nalazi se kapela Svetog Križa, u kojoj se 1411. godine za vrijeme euharistijskog slavlja vino pretvorilo u Krv Kristovu. Neko vrijeme Krv Kristova je bila skrivena, ali pred smrt svećenik odluči otkriti svoju tajnu. Dana 19. ožujka 1513. godine papa Leon X zauzima papinsku stolicu te izdaje bulu i Ludbreg proglašava svetištem. Vjeruje se da je papa Leon X 1513. godine prošao Rimom vodeći svečanu procesiju s Krvi Kristovom u rukama.
Prvi poticaji za izgradnju prošteništa potječu iz 1739. godine kada je harala kuga dijelovima Hrvatske. Hrvatski Sabor obećao je izgraditi kapelu ako kuga nestane. Kuga je nestala, nacrti su završeni, ali Hrvatski Sabor nije ispunio zavjet. Inicijativom nadbiskupa zagrebačkog Alojzija Stepinca, 200 godina kasnije, pokrenuta je akcija prikupljanja novaca za izgradnju kapele, ali se nisu mogli dogovoriti oko mjesta izgradnje. Pod utjecajem Drugog svjetskog rata svi radovi su zaustavljeni. Župi je godine 1992. darovan prostor od 5 hektara za izgradnju kapele. Polaganje kamena temeljca izvršio je Martin Sagner 4. rujna 1993. godine, a točno godinu dana kasnije kapelu je blagoslovio kardinal Franjo Kuharić.
Autor: http://ludbreg.hr/
