AQUATIKA U FUNKCIJI OČUVANJA BIOLOŠKE RAZNOLIKOSTI
Javna ustanova AQUATIKA – SLATKOVODNI AKVARIJ KARLOVAC nastala je u sklopu EU projekta pod nazivom ˝SLATKOVODNI AKVARIJ I MUZEJ RIJEKA – KAQUARIUM˝, koji je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj u iznosu od 36,2 milijuna kuna. Vrijednost cijelog projekta bila je 36,7 milijuna kuna.
Aquatika je prvenstveno namijenjena djeci i mladima, učenicima i studentima, znanstvenicima, akvaristima, ljubiteljima prirode, odnosno lokalnom stanovništvu, kako bi se razvila svijest o iznimnoj biološkoj raznolikosti naših slatkovodnih ekosustava, te istovremeno educiralo korisnike kako na održiv način koristiti iznimna prirodna bogatstva Hrvatske u funkciji turizma. Akvarij prikazuje hrvatske slatkovodne ribe i biljke te njihova staništa, a posjetitelji mogu razgledati primjerke više od 80 vrsta riba, od čega 30 endemskih vrsta. Endem je biljna ili životinjska vrsta, rod ili porodica koja živi samo na jednom ograničenom području. Ukoliko je to područje izrazito malo (spilja, jezero, rijeka, planina) takve svojte nazivamo stenoendemima. Važno je napomenuti da među 150 vrsta riba koliko ih ima u hrvatskim rijekama i jezerima čak 52 su endema. Bogatstvo vrsta posljedica je zemljopisnog položaja Hrvatske koji obuhvaća dunavski (crnomorski) i jadranski slijev.
Akvarij je projektiran kao dvoetažna građevina s prizemljem i podzemnom etažom, a sastoji se od tri zgrade između kojih je formiran trg. Zbog koncepta zelenih krovnih vrtova prostor zone akvarija predstavlja zahvat s minimalnim utjecajem na krajobraz čime se čuvaju zelene vizure krajolika.
RIJEČNI KONTINUITET
Kompleks akvarijskih bazena koncipiran je tako da prikazuje tok jedne krške rijeke kakva je i Korana, na čijoj obali je smješten akvarij, a temelji se na ideji podjele riječnog toka na gornji, srednji i donji. Iz visinskih predjela gornjeg toka u nizinske predjele donjeg toka rijeka teče uslijed djelovanja sile gravitacije.
Gornji tok nalazi se u predjelima veće nadmorske visine, najbliže izvoru, gdje je voda brza, hladna i bogata kisikom i u njemu žive riblje vrste prilagođene navedenim uvjetima okoliša svojim izduženim i vretenastim tijelom, poput potočne pastrve Salmo trutta i pijora Phoxinus phoxinus. Podvodne biljke koje podnose ovakve fizikalne i kemijske uvjete koji vladaju u vodi prije svega su mahovine i alge kremenjašice. Beskralješnjaci iz reda tulara Trichoptera koji žive na dnu rijeke grade kućice od kamenčića i grančica kako bi povećali masu i onemogućili vodi da ih odnosi.
Srednji tok karakterizira viša prosječna temperatura i manja brzina vode s nešto manjim udjelom kisika. Dno je šljunkovito i pjeskovito, a od vodenih beskralješnjaka prisutne su ličinke kukaca Insecta, puževi Gastropoda i rakovi Crustacea. U vodenoj vegetaciji uz mahovine i alge kremenjašice dolaze zelene alge, nitaste bakterije i gljive. Zbog pogodnih životnih uvjeta veća je raznolikost živog svijeta pa tamo živi najviše vrsta riba kao što su mrena Barbus barbus, klen Squalius cephalus, bolen Leuciscus aspius, podust Chondrostoma nasus, uklija Alburnus alburnus, plotica Rutilus virgo i veliki vijun Cobitis elongata.
U donjem toku korita su široka i duboka, voda je spora, a prosječne temperature više su nego u srednjem toku. Ovu zonu krase vodene biljke poput lokvanja, koje se zakorijenjuju za dno, a listove i cvjetove razvijaju na površini vode. Dno je pjeskovito i muljevito pa uvjetuje razvoj posebnih zajednica beskralješnjaka kao što su školjkaši Bivalvia i maločetinaši Oligochaeta. Za donji tok karakteristične su veće riblje vrste poput deverike Abramis brama, šarana Cyprinus carpio, soma Silurus glanis i smuđa Sander lucioperca.
ENDEMSKE RIBE HRVATSKE
U spiljskom sustavu prikazane su endemske vrste riba uglavnom vezane uz krške krajeve i podzemna staništa. Endemi vezani za podzemna staništa izuzetno su osjetljivi te podložni izumiranju. Njihov opstanak ovisi izravno o djelovanju čovjeka ili, drugim riječima, o aktivnoj zaštiti i očuvanju površinskih i podzemnih voda. Neke od endemskih riba kao što su svijetlica Telestes polylepis, kapelska svijetlica Telestes karsticus, krbavska gaovica Delminichthys krbavensis, jadovski vijun Cobitis jadovaensis, zrmanjski klen Squalius zrmanjae žive samo u Hrvatskoj i nigdje drugdje na svijetu.
JESETRE
U najvećem se akvariju nalaze migratorne vrste riba iz porodice jesetri koje odlaze iz mora u rijeke na mrijest. Većina njih: pastruga Acipenser stellatus, ruska jesetra Acipenser gueldenstaedtii, sim Acipenser nudiventris, atlanska jesetra Acipenser sturio, moruna Huso huso smatra se izumrlima u Hrvatskoj uslijed regulacije i pregrađivanja vodotoka te prelova. Zanimljivo je da potječu još iz vremena dinosaura, kao i da je moruna jedna od najvećih riba uopće (u rijeci Volgi 1884. godine ulovljen je primjerak od 3200 kilograma i 8 metara). Za razliku od jesetri vrste poput jegulje Anguilla anguilla odlaze iz rijeka u Atlanski ocean na mrijest.
STAJAĆICE
Stajaćice su predstavljene barama i močvarama koje obiluju raznolikim biljnim i životinjskim svijetom. Ta područja imaju obilježja prirodnih filtara te u sebi zadržavaju vodu za vrijeme poplava. Budući da imaju niz pozitivnih učinaka na okoliš, smatraju se čuvarima biološke raznoliokosti. Ribe koje žive u stajaćicama, poput linjaka Tinca tinca, karasa Carassius carassius i piškura Misgurnus fossilis, prilagođene su velikim promjenama u fizikalnim i kemijskim parametrima vode.
STRANE VRSTE RIBA
Nakon stajaćica slijedi akvarij sa stranim vrstama riba od kojih je većina invazivna i ugrožava naše domaće vrste. Strana vrsta prirodno ne obitava na određenom području već je na njega namjerno ili slučajno, dospjela čovjekovom aktivnošću. Kad strane vrste na određenom području uzrokuju promjene i ugrožavaju biološku raznolikost – postaju invazivne. Mogući su zauzimanje prostora i oduzimanje hrane domaćoj vrsti, križanje s domaćom vrstom i unošenje novih bolesti i nametnika. Invazivne vrste riba, kao što su dužičasta pastrva Oncorhynchus mykiss, babuška Carassius gibelio i bijeli amur Ctenopharyngodon idella, se uz onečišćenje, regulaciju vodotoka, gradnju brana i melioraciju, smatraju jednim od glavnih razloga izumiranja domaćih vrsta.
SEDRA
Posljednji akvarij prikazuje krški fenomen stvaranja sedrenih slapova i važnost njihova očuvanja. U povoljnim uvjetima iz vode se oslobađa ugljični dioksid i izdvaja mineral kalcit (kalcij karbonat od kojeg se sastoji kreda pomoću koje pišemo po ploči). Sedrotvorci poput algi luče šećere za koje se kalcit lijepi, dok već spomenuti tulari pletu mrežice u koje se kalcit hvata. Kristali kalcita talože se uz pomoć sedrotvoraca i mjestimice u koritu stvaraju sedru, poroznu i mekanu sedimentnu stijenu u čijim šupljinama i kanalima ribe i rakovi pronalaze svoje skrovište. Lijepe primjere sedrenih slapova nalazimo na Plitvičkim jezerima, Slunjčici u Rastokama te rijekama Mrežnici i Korani.
KRUŽENJE VODE U PRIRODI I AKVARIJSKA TEHNOLOGIJA
Na Zemlji se odvija stalno kruženje vode, a isparavanje iz slanih oceana glavni je izvor slatke vode. Sunce zagrijava površinu, a vodena para oslobađa se u atmosferu stvarajući oblake. Vjetrovi raznose oblake oko Zemlje i oni se u povoljnim uvjetima kondenziraju te nastaje kiša ili snijeg. Zahvaljujući ovom hidrološkom ciklusu, na Zemlji ne vlada pustoš.
Zbog kruženja vode u prirodi i geografskog položaja, Karlovac je bogat podzemnim vodama. U neposrednoj blizini akvarija iskopan je zdenac koji akvarijske bazene opskrbljuje vodom bez klora (zelenožuti otrovni plin). Tako prirodna voda crpkama ulazi u akvarijski tehnološki sustav. Kroz mehanički filtar, koji zaustavlja krupnije čestice poput algi ili pijeska, i biološki filtar, koji uklanja štetne tvari poput amonijaka, voda ulazi u hladnjak gdje joj se regulira temperatura. Voda se obogaćuje kisikom i dodatno sterilizira pri čemu se ukljanjaju virusi i bakterije. Prolazeći kroz akvarijski sustav 5% ili 14 m3 vode isparava, a ista količina istječe u rijeku Koranu putem sustava odvodnje oborinskih voda. Kao i u prirodi, taj hidrološki ciklus neprekidno se ponavlja.
Aquatika kao jedinstven slatkovodni akvarij u Europi svakom posjetitelju pruža i jedinstven doživljaj podvodnog svijeta koji nam se tek naizgled čini dobro poznatim.
U svibnju se u Aquatici održava najrelevantniji turističko-poslovni skup u Hrvatskoj na temu održivog razvoja i eko turizma “3. Forum eko i održivog turizma”.
Autor: www.aquariumkarlovac.com
Fotografije: Denis Stošić
